Omstrip terapijski flasteri, zahvaljujući tehnologiji F7 (koju je kreirao i patentirao Flavio Forner), inovativna su traka jednostavna za primjenu, uz trenutno djelovanje. Postoje dvije verzije Omstrip flastera: Omstrip therapy wellness (plava) i sport performance (crna). Smatramo je posrednikom tjelesnih funkcija, posebno mišićno-koštanog sustava.

Kada se pojavi varijacija umora, stresa, napetosti i boli – primjena Omstrip terapijski flasteri podržavaju najbolji funkcionalni odgovor tijela. Omogućuje postizanje maksimalne izvedbe u danom trenutku.

Kako je otkrivena nova tehnologija – Tehnologija F7 (7 ferkvencija)

“Pred kraj osamdesetih imali smo sreću upoznati francuskog neurofiziologa René J. Bourdiol i pohađati njegove tečajeve manualne medicine i refleksne terapije u Italiji i inozemstvu.” F. Forner (učesnik tečaja te kasnije vlasnik patenta F7 tehnologije)

F. Forner je Sedamdesetih godina prošlog stoljeća prof. P.Nogier, koji se smatra ocem aurikularne refleksologije, i neurofiziolog dr. René J. Bourdiol pokazali su da sva somatksa, normalna ili patološka tkiva reagiraju na određenu frekvenciju svjetlosti koja utječe na njihove biološke reakcije.

Zahvaljujući tim intuicijama, student i istraživač Flavio Forner, polazeći od ovih učenja tijekom godina razvija F7 tehnologiju iz koje će zaživjeti nekoliko patenata.

Tako je prije 10-tak godina rođen prvi energetko-terapijski uređaj pod nazivom F7. Istražuje i stupa u interakciju s biofizičkim i energetskim aspektima tijela. Prilikom primjene Omstrip terapijski flasteri kod anomalije (boli) u području mišićnog i živčanog sustava tijela djeluje suprotno od tijela te jednom od 7 frekvencija rješava mjesto boli.

Omstrip terapijski flasteri se lako nanose i učinkovite su protiv boli, poboljšavaju svakodnevne geste i povećavaju performanse i snagu mišića.

Što je Omstrip?

Spoj F.I.R (daleko infracrvnog zračenje) i F7 tehnologije koja se pokreće na toplinu tijela te djeluje energetsko-terapeutski.

Što je F7 tehnologija – F označava ferkvenciju, 7 označava broj različitih jačina ferkvencija utisnutih u gel. Aktivira se na toplinu tijela te djeluje energetsko-terapeutski na nepravilan titraj živca odnosno boli. Kako bi F7 tehnologija mogla doprijeti do svakog živca, Omstrip koristi i F.I.R. tehnologiju odnosno daleko infracrveno koje prodire u tijelo do 4 cm.

F-označava frekvenciju

7- broj terapijskih frekvencija koje je identificirao prof. P. Nogier u suradnji s dr. René J. Bourdiol.

Koja je razlika između Omstrip Therapy Wellness (plava traka) i Omstrip Sport Performace (crna traka).

Ovaj poseban patent omogućuje balansiranje različitih stimulativnih frekvencija kako bi se postigli što bolji terapijski i sportski učinci. Stimulativne ferkvencije se pokreću na toplinu tijela. Zato nije loše nakon 2 dana korištenja malo proći preko trake kako bi je zagrijali dodatno. (preporučljivo držanje sa 100% efekta trake je 72 sata)

Jesu li Omstrip terapijski flasteri, zapravo kineziotape?

Specifični učinci Omstip terapijskih flastera su prikazani pomoću F7 gel matrix tehnologije koja se nalazi u ispisu zaslona. Ljepljiva traka, koja je duga samo 10 cm (8 pack 10×5 cm), djeluje samo kao potpora, a neprofesionalni korisnici jednostavno ne mogu stvoriti tenzije koje su specifične kod tehnike primjene kinesio-traka. Jednostavno korištenje poput korištenja flastera.

Zahvaljujući kolutu dugom 5 m, profesionalci (fizioterapeuti) u toj djelatnosti mogu kombinirati prednosti obiju tehnika.

Dodatna pojašnjenja za Omstrip terapijski flasteri

Može li se Omstrip terapijski flaster smatrati doping proizvodom?
Proizvod nije doping, jer ne mijenja biokemijske razine u tijelu.

Utječe li na održavanje i ravnotežu?

Provedene studije i testovi su pokazali značajno uravnoteženje opterećenja, kako kod statičkog, tako i kod dinamičkog položaja tjela (postura tijela), prenoseći učinke u uštede energije i bolju posturu tijela.

Stabilometričke platforme pokazuju smanjenje ravnotežnog spektra s pozitivnim djelovanjem na zglobove i mišićno-tetivne strukture.

Testovi ravnoteže kod bicikliranja dokazuju uravnoteženje usmejreno ka ujednačavanju opterećenja, čineći posturu tijela učinkovitijom.

Koliko dugo djeluju Omstrip terapijski flasteri Wellness Therapy i Sport Performance?

Što se tiče aplikacije Therapy, preporuča se korištenje trake do 72 sata. Ponovite nanošenje 2/4 puta, pustite kožu da diše najmanje pola dana i provjerite da nema crvenila uzrokovanih osobnom netolerancijom na ljepilo.

Na treningu ili tijekom natjecanja, preporuča se nanošenje Omstrip terapijskih flastera barem nekoliko sati prije nastupa i čuvanje u sljedećih 48 sati kako bi se optimizirao oporavak.

Kako koristiti Omstrip traku?

Za bolje prianjanje traka preporuča se temeljito očistiti kožu, zaobliti kutove škarama, nježno protrljati traku kako bi se poboljšao prianjanje i aktivirala svojstva F7 gela.

Proizvod mogu koristiti i trudnice, može se koristiti na terapijama i u vodi. Svakako nije problem niti u jednom segmentu života i dobnoj skupini.

Proizvod nije lijek.
Ovaj poseban patent omogućuje balansiranje različitih stimulativnih frekvencija kako bi se postigli što bolji terapijski i sportski učinci.

Dodatno :

Studije koje su proveli Nogier i Bourdiol doveli su do prepoznavanja 7 frekvencija, počevši od bazalne vrijednosti vrlo blizu 2,5 Herz, koje su ucrtane i označene prvim slovima abecede.

A 2,28 Hz za sve što ima veze s alergijama, bilo da je kožno ili povezano sa sluznicom, te za ožiljke

B 4,56 Hz za lokalnu flogozu, artritične vaskularne poremećaje i reumatske simptome

C 9,12 Hz za bol u mišićima i performanse

D 18,25 Hz za strogo srednju i simetričnu bol

E 36,50 Hz za neuralgijsku radikulopatiju perifernog porijekla

F 73 Hz za sve neurovegetativne i subkortikalne aspekte

G 146 Hz u slučaju jake boli i kod svjesnih ili psiho-afektivnih problema

ZAKLJUČAK :

Omstrip terapijski flasteri su biomedicinski proizvod koji poboljšava sveopća stanja s trenutnim učincima. Primjenu omstrip body optimizera možete primijeniti prema općenitom pozicioniranju prikazanom na web stranici https://www.omstrip.hr/aplikacije/
Može se koristiti za svakodnevne “boljke” i mogu je koristiti i sportaši, kao podršku tijekom treninga. Da bi se optimizirali učinci tijekom natjecanja, sugeriramo prebacivanje na specifične načine primjene.

Na istom stranici (linku) pronaći ćete specifične terapeutske i sportske načine primjene prema vrsti boli ili prema vrsti dotičnog sporta. Jednostavna primjena (poput flastera) čini ovaj proizvod dostupan svima.

Pročitajte naš članak: Vodić kroz izvanredne prednosti upotrebe masažnih pištolja

Weider Glucosamin Chondroitin i MSM kapsule za zdravlje vaših zglobova

The post OMSTRIP terapijski flasteri appeared first on Fitshop.hr.

Uzroci pretilosti uglavnom su:

• Razlika između unešene i potrošene energije
• Disbalans hormona
• Genetski uvjetovani
• Biokemijski mehanizmi povezani s regulacijom masti
• Neka sredstva, zajedno s uravnoteženom prehranom i fizičkom aktivnosti, doista mogu pomoći kako bi gubitak kilograma bio brži i kvalitetniji.

Velika većina pompozno reklamiranih pilula obično traje koliko i reklama. U skupini drugih mogu se pronaći različito kombinirani dodaci prehrani za mršavljenje, formulirani sa supstancama koje, potvrđene kliničkim ispitivanjima, u doslovnom smislu sagorijevaju masti i/ili utječu na regulaciju glukoze.

Starenje usporava sagorijevanje masti

Glavni razlog što smo s godinama skloniji akumuliranju masti u organizmu je opadanje razine metaboličke energije. Odnosno onog što se uobičajeno zove sagorijevanja kalorija.

Dodaci prehrani, zajedno s uravnoteženom prehranom i fizičkom aktivnosti, doista mogu pomoći kako bi gubitak kilograma bio brži i kvalitetniji.

Pad sposobnosti organizma da troši kalorije jedan je od razloga što samo kontrola prehrane ne daje zadovoljavajuće rezultate.

Ne tako davno objavljena studija ukazuje da se potrošnja kalorija u stanju mirovanja starenjem smanjuje, čak i više no što se do sada mislilo. Stoga je podizanje procesa tvorbe energije u stanju mirovanja, uz pravilnu prehranu, izuzetno važan čimbenik ukoliko želimo izgubiti višak nakupljenog bijelog masnog tkiva.

Pretilost je povezana s brojnim bolestima. Brojke su neumoljive. Prema San Antonio Heart studiji iz 1996 godine, 80% pretilih ispitanika imali su hipertenziju i dijabetes, 85% dijabetičara ima hipertenziju i pretili su, a 67% osoba s hipertenzijom ujedno su pretili i dijabetičari.

Važna poveznica hipertenzije i pretilosti je inzulinska rezistencija. Inzulinska rezistencija ima za posljedicu ubrzanu ekspanziju naslaga masnog tkiva. Kada se masti (trigliceridi) nakupljaju oko visceralnog tkiva (onog najgoreg, oko trbuha i struka), jetre, mišića ili gušterače, funkcije organa slabe izazivajući kompleksne promjene koje rezultiraju inzulinskom rezistencijom. Brojni upalni procesi utječu na kaskadnu inzulinsku reakciju smanjujući inzulinsku osjetljivost.

Kako su uzroci pretilosti kompleksni (ne treba zaboraviti ni na genetski faktor koji sklonosti debljanju pridonosi sa velikih 66%), tretman je također vrlo kompleksno područje.

Pristupi za mršavljenje

Kako bi držali težinu, a naročito količinu masnog tkiva pod kontrolom i ostvarili dugoročne ciljeve potrebno je povećati potrošnju, a smanjiti unos energije te poboljšati inzulinsku signalizaciju i metabolizam. U tom smislu potrebno je primijeniti ne- farmakološke i farmakološke strategije.

Pod ne-farmakološke pristupe spadaju:

• promjena prehrane, posebno redukcija unosa masti i šećera
• povećanje potrošnje energije fizičkom aktivnošću

Farmakološki pristup može pomoći:

• reducirati apetit i inducirati osjećaj sitosti
• povećati potrošnju energije
• osigurati normalnu inzulinsku reakciju
• Farmakološki aktivne supstance

Kako konvencionalne metode kontrole težine daju vrlo ograničene rezultate, posebno dugoročno, postoji velik interes za alternativne strategije, naročito one farmakološke.

Dodaci prehrani za mršavljenje osnovne substance

Zeleni čaj

Jedna od potencijalno najinteresantnijih supstanci je EGCG, katehin iz zelenog čaja. Dugoročna konzumacija (12 tjedana) ekstrakta zelenog čaja (115 mg EGCG) dnevno reducirala je tjelesnu mast ispitanika za 7%.

Druge studije dolaze do zaključka da je djelovanje zelenog čaja u tretmanu pretilosti efikasno uslijed povećanja procesa oksidacije, odnosno potrošnje energije.

Osim direktnog utjecaja na povećanu potrošnju energije, zeleni čaj pokazuje protuupalno, antioksidativno, antivirusno i neuro-protektivno djelovanje, a blagotvorno djeluje i na razinu kolesterola.

Sva navedena djelovanja mogu doprinijeti manjoj pojavnosti tumora i uz pretilost vezanih bolesti poput dijabetesa tipa 2, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti.

Zaključci studije utjecaja konzumacije zelenog čaja bogatog EGCG potvrđuju njegovo djelovanje na povećanu oksidaciju (potrošnju kroz razgradnju masnih kiselina i njihovu pretvorbu u energiju) masnog tkiva, naročito kada se uzima iza obroka.

Već ranije spomenuta studija kombinira EGCG i kofein, drugi dobro izraženi termogeni sastojak farmakoloških pripravaka za smanjenje tjelesne težine.

Kofein ubrzava potrošnju kalorija, naročito u kombinaciji s prirodnim efedrinskim alkaloidima poput onih iz kola oraščića. Takva je kombinacija dobro istražena u šestomjesečnoj studiji koja zaključuje kako su efekti uzimanja kofeina i prirodnih alkaloida efedre od značajnog utjecaja na tjelesnu težinu, masno tkivo i lipide. U studiji je korišteno 90 mg efedrinskih alkaloida iz kola oraščića i Ma Huanga te 120 mg kofeina.

U usporedbi s kontrolnom placebo skupinom nisu zapaženi, ili su bili minimalni, popratni efekti koji bi bili u skladu s očekivanim mehanizmom djelovanja aktivnih supstanci efedrina i kofeina.

Autori zaključuju kako prirodna efedra i upotrebljene količine kofeina, uzimanje kako je propisano , uz kombinaciju sa zdravom prehranom i vježbanjem mogu biti efikasni u suzbijanju prekomjerne težine i bez rizika od popratnih pojava.

Uloga inzulina

Inzulin je hormon koji regulira proizvodnju energije i metabolizam glukoze u organizmu. Inzulin omogućava da stanice jetre, mišića i masno tkivo iskoriste glukozu iz krvi. Spreme je kao glikogen u jetru i mišiće, a sve s ciljem da snizi količinu iste (šećera) u krvi.

Inzulin također sprječava korištenje masnih zaliha za proizvodnju energije. Elemenat koji utječe na normalnu reakciju organizma na inzulin je krom.

Chromax® krom pikolinat

Najviše istraživanja djelovanja kroma na inzulinsku reakciju izvršeno je s krom-pikolinatom, odnosno Chromax® krom pikolinatom, jedinim odobrenim na europskom tržištu od strane EFSA-e. (European Food Safety Agency) .

Djelovanje Chromax® krom pikolinata istraženo je na više od 1.800 dobrovoljaca i obrađeno u 15 kliničkih studija. Studije su pokazale poboljšanje u regulaciji metabolizma ugljikohidrata i reakcije organizma na inzulin.

Chromax® se pokazao efikasnim na smanjenje težine i gubitak masti uz istovremeno očuvanje nemasne tjelesne mase. Uz navedeno, jedna od posljednjih studija (Anton et al.,2008) provedena na 42 ispitanika (žene) pokazala je utjecaj krom-pikolinata na smanjeni osjet gladi i ukupnu količinu konzumirane hrane. Naročito je u ispitanica zamijećena smanjena želja za masnom hranom.

Balansirana, kontrolirana prehrana i povećana fizička aktivnost nezaobilazni su ukoliko želite izgubiti kilograme i živjeti kvalitetnije, a izbor dodataka prehrani trebao bi biti baziran na potvrđenim znanstvenim spoznajama.

Gymnema smanjuje želju za slatkim

Koliko krom-pikolinat utječe na smanjenu želju za masnom hranom, toliko Gymnema Sylvestre utječe na manju želju za slatkim.

Na Hindu jeziku ovu biljku zovu “gurmar” ili u doslovnom prijevodu “uništavač šećera”. Ime zorno opisuje djelovanje pri žvakanju listova biljke nakon kojeg gubimo osjet slatkog. Kako slatko ne možemo osjetiti, tako i opada želja za njime. Istraživanja pokazuju da Gymnema normalizira razinu šećera u krvi, kontrolira količinu A1c hemoglobina i povećava osjetljivost na inzulin.

Gymnema sylvestre može pomoći zauzdati visoke razine šećera u krvi reducirajući apsorpciju glukoze. Tu je od presudne važnosti kontinuirana konzumacija od najmanje tri mjeseca.

Za osobe koje se teško odriču prehrane u kojoj prevladavaju ugljikohidrati od pomoći mogu biti proizvodi koji sadrže ekstrakt graha (Phase2). On blokira apsorpciju ugljikohidrata u probavnom traktu.

CLA Tonalin utječe na veličinu deponiranih masnih stanica.

Povećana proizvodnja energije inducirana farmakološkim pripravcima te bavljenje sportom i fizičkim aktivnostima ima za posljedicu povećanu proizvodnju slobodnih radikala. Svaka zdrava dijeta stoga mora biti praćena zdravom prehranom. Ona mora biti bogata voćem i povrćem koji sadrže antioksidante i dodacima prehrani poput Acai-a i Resveratrol-a koji ih sadrže.

Balansirana, kontrolirana prehrana i povećana fizička aktivnost nezaobilazni su ukoliko želite izgubiti kilograme i živjeti kvalitetnije. Izbor dodataka prehrani za mršavljenje trebao bi biti baziran na potvrđenim znanstvenim spoznajama.

Dodaci prehrani za mršavljenje:

Literatura:

1. Alfonzo Gonzales, Doucet, Buchard, Tremblay: Greater than predicted decrease in resting energy expenditure with age. Eur. Journal of Cilnic Nutrition, Jan 2006
2. Ten S. MacLaren: Insulin resistance syndrome in children. J.Clin. Endocrinol Metab, 2004 3. Flegal, Carroll, Ogden, Johnson: Prevalence and trends in obesity among US adults 1999-2000, JAMA 288,2002
3. M.Boschman, MD, F. Thielecke, PhD: The Effects of Epigallocatechin-3-Gallate on Thermogenesis and Fat Oxidation in Obese Men; Journal of the American College of Nutrition, Vol 26, 2007) 5. Tsuchida T, Itakura H, Nakamura H.: Reduction of body fat in humans by long-term ingestion of catechins, Prog. Med 22; 2002
4. Dulloo AG, Duret C, Roher D, Girardier L, Mensi N, Fathi M, Chantre P, Vandermander J: Efficiacy of a green tea extract rich in catechin polyphenols and caffeine in increasing 24-h energy expanditure and fat oxidations in humans. Am J. Clin. Nutrition 70; 1999
5. Wolfram S, Wang Y, Thielecke F: Anti-obesity effects of green tea: from bedside to bench. Mol Nutr Food Res 50, 2006

Pročitajte naš članak o Zelenom čaju.

The post Dodaci prehrani za mršavljenje appeared first on Fitshop.hr.

Statistika je vjerojatno razlog što su potencijalnu zdravstvenu korist spojeva prisutnih u zelenom čaju znanstvenici počeli sustavnije istraživati.

Stanovnici azijskih zemalja, poput Japana, statistički gledano, najduže žive. Imaju i nižu stopu smrtnosti od bolesti koje su na vrhu uzročnika smrtnosti u zemljama zapadne civilizacije.

Uz francuski (vezan uz kulturu ispijanja crnog vina i resveratrol) imamo tako i azijski paradoks koji kaže da su azijati, ljudi koji dnevno popiju barem tri do pet šalica čaja, znatno veći uživatelji dima cigareta, a imaju znatno manju smrtnost od bolesti srca i karcinoma no zapadnjaci.

Kako kultura i prehrambene navike sredine u kojoj osoba živi imaju utjecaja na razvoj nekih bolesti naznačuje i studija na mladim azijatkinjama koje su emigrirale u SAD i prestale s navikom ispijanja nekoliko šalica čaja dnevno.

U promatranoj skupini rizik od razvoja raka dojke značajno se povećao čime studija dobrim dijelom odbacuje genetsku predispoziciju određenih naroda.

Zeleni čaj, karcinomi, bolesti srca i krvožilnog sustava

Vođene idejom statističkog povećanja stupnja rizika povezanog s prestankom ispijanja 5-6 šalica čaja dnevno neke studije izvedene u Japanu pokazuju kako konzumacija 3-6 šalica zelenog čaja dnevno mogu imati protektivni učinak kod pacijentica u remisiji liječenih od raka dojke u ranom stadiju.

Dokazano je također, za sada samo u laboratrijskim uvjetima, da zeleni čaj i/ili njegova komponenta EGCG inhibira sve tipove stanica raka.

Na molekularnoj razini EGCG pomaže stanicama da blokiraju štetne procese koji dovode do nekontroliranog rasta, tipičnog za stanice raka. Iako ohrabrujuće, ovo laboratorijsko istraživanje nema potporu u do sada najvećem istraživanju učinka zelenog čaja provedenog na skupini od 40.000 Japanaca u periodu od 11 godina.

Studija je započela 1994 godine, a ispitanici nisu imali dijagnosticirane bolesti srca, moždani udar ili rak. Ovo dugotrajno ispitivanje pokazalo je da redovita konzumacija veće količine zelenog čaja štiti od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima. Ali ne i smrti uzrokovane rakom.

Kontrolna skupina muškaraca koja je u periodu od 11 godina uzimala 5 ili više šalica zelenog čaja dnevno, imala je 12% manju smrtnost. A kod žena 23% manju smrtnost od ostataka ispitanika koji su pili jednu ili manje šalica zelenog čaja dnevno. Još je dojmljivije to što je kontrolna skupina imala 31% manju smrtnost od kardiovaskularnih oboljenja.

Zeleni čaj djeluje kao čistač organizma sa snažnim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima.

Zanimljivo da je produljenje životnog vijeka bio podjednak kod mršavih i debelih osoba. To sugerira na sposobnost zelenog čaja da djeluje kao čistač organizma sa snažnim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Istraživači studije zaključuju da polifenoli zelenog čaja mogu direktno utjecati na aterosklerozu, bez obzira na profil rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Zeleni čaj i EGCG kod prevencije pretilosti i dijabetesa

Kako dijabetes i kardiovaskularne bolesti dijele neke zajedničke faktore rizika ne iznenađuje da zeleni čaj pokazuje povoljno djelovanje i kod ove bolesti. Prije svega, golim okom vidljiva veza između bolesti kardiovaskularnog sustava i dijabetesa je pretilost.

Osobe koje dugotrajno uzimaju zeleni čaj imaju niži postotak tjelesne masnoće i manji obujam struka. Konzumacija zelenog čaja može smanjiti tjelesnu težinu i masne naslage oko trbuha te povećati potrošnju kalorija.

Točan mehanizam djelovanja kojim zeleni čaj pomaže kontrolu težine i djeluje na razinu šećera u krvi nije u potpunosti objašnje. Vjerojatno uključuje nekoliko različitih hormonalnih i metaboličkih mehanizama. Za sada se zna da EGCG iz zelenog čaja reducira proizvodnju glukoze u jetrenim stanicama. Uz to poboljšava metabolizam glukoze kod zdravih ispitanika.

Pokusi na laboratorijskim životinjama pokazali su da konzumacija zelenog čaja značajno smanjuje povišenu razinu glukoze, reducira razinu kolesterola, slobodnih masnih kiselina i triglicerida.

Značajno je i povoljno djelovanje na glikaciju, proces koji uzrokuje križno povezivanje kolagena u vezivnom tkivu. Tkiva postaju kruta i gube funkcionalnost…

Jedan od glavnih sastojaka Weider Themo caps je zeleni čaj.

The post Zeleni čaj djeluje kao čistač organizma appeared first on Fitshop.hr.

Kada govorimo o očuvanju zdravlja, naše će razmišljanje najvjerojatnije krenuti u smjeru vitalnih organa – srca i krvožilnog sustava, mozga, jetre, bubrega ili pluća.

Na tom su popisu zglobovi, odnosno lokomotorni sustav (koštano-zglobno-mišićni, odnosno sustav za pokretanje) općenito, najčešće posljednji.

Tako barem biva dok mišići, kosti, zglobovi, ligamenti i tetive bezbolno i u zadovoljavajućem opsegu vrše svoju funkciju.

Funkcija kostiju je višestruka:

• protektivna – štite vitalne organe
• statička – daju tijelu oblik, čvrstoću i posturu
• dinamička – budući da služe kao polazišta i hvatišta mišića, omogućavaju kretanje
• endokrina – održavaju metaboličku ravnotežu minerala – posebice kalcija i fosfora

Funkcija mišića jest pokretanje kostiju, a vrše je premošćujući zglobove koji svojom pokretljivošću (u više smjerova) lokomotornom sustavu daju fleksibilnost.

Zglob je dakle pokretni spoj između kostiju, obložen glatkom hrskavicom kako bi trenje pri pokretanju bilo što manje i koja je elastična kako bi mogla podnijeti opterećenja koja su često višestruko veća od težine tijela. Većina zglobova sadrži sinovijalnu tekućinu koja podmazuje (“oplakuje”) i tako dodatno štiti zglob od štetnih statičkih i dinamičkih oštećenja.

Treba napomenuti da hrskavica ne posjeduje vlastite krvne žile koje bi je opskrbljivale svim potrebnim sastojcima (kisikom, nutrijetima). Hrskavica se hrani upijanjem tvari iz zglobne tekućine.

Važnost prehrane za zdravlje zglobova

Redovito kretanje od elementarne je važnosti za zdravlje hrskavice.

Artroza

Upravo je zbog toga redovito kretanje od elementarne važnosti za zdravlje hrskavice budući da samo dodirivanje zglobnih površina prilikom kretanja omogućuje, odnosno potiče, prehranu hrskavice.

Najčešće oboljenje zglobova jest artroza. Riječ je o degenerativnim promjenama na zglobovima progresivnog (napredujućeg i nezaustavljivog) karaktera.

Bolest seže daleko u povijest ljudskog roda – artrotske promjene pronađene su na fosilnim ostacima pračovjeka kako i na egipatskim mumijama.

Artroza najprije zahvaća hrskavicu zgloba, zatim prelazi na koštane rubove zglobnih tijela, a naposljetku i na zglobnu čahuru. Navedene promjene postepeno dovode do otekline i deformacije zgloba te izljeva, a pritom je sve popraćeno bolovima i ukočenošću. Najčešće zahvaćeni zglobovi su oni najopterećeniji; to su u prvom redu kukovi i koljena pa zatim kralježnica.

Artrozu kuka prati bol pri hodu i ograničeni pokreti te grebanje i blokada pokreta.

Artrozu koljena odaje bol sa prednje ili unutarnje strane koljena pri hodu. Dok kod kralježnice najčešće stradava vratni dio uz ograničene i bolne pokrete te moguće trnjenje, slabost ruku, glavobolje, omaglice i vrtoglavice, a u težim slučajevima (uznapredovali stupnjevi artroze) može doći i do kratkotrajnog gubitka svijesti.

Uzroci nastanka artrotskih promjena za sada nisu u potpunosti rasvijetljeni / objašnjeni. Ali se smatra da uz (visoku) životnu dob, određenu ulogu igraju prehrana, debljina, genetska predispozicija i spol. Mnoga su nedavna istraživanja pokazala povišene razine slobodnih radikala u cirkulaciji i tkivima, prisutne kod bolova u zglobovima. Primijećeno je da redovito uzimanje antioksidansa dovodi do značajnog smanjenja boli i ukočenosti, usporavanja ili čak zaustavljanja procesa degeneracije te u određenom opsegu i poticanja regenerativnih procesa.

Ciljana suplementacija dodacima poput glukozamina i hondroitina pokazala je određeni potencijal za poticanje oporavka same zglobne hrskavice.

Ciljana suplementacija (dodatcima poput glukozamina i hondroitina) pokazala je određeni potencijal za poticanje oporavka same zglobne hrskavice. A na signifikantno smanjenje upale utjecalo je uzimanje omega-3 masnih kiselina te pripravaka poput enzima bromelaina i papaina. Oni su dobiveni iz različitih vrsta voća poput papaje, manga i ananasa.

Spomenutu oksidativno-antioksidativnu priču / teoriju možda je najprikladnije započeti “razotkrivanjem” slobodnih radikala. Riječ je o atomima ili molekulama koje u svojoj strukturi sadrže slobodni elektron. Nazivaju se radikalima jer su zbog tog elektrona krajnje nestabilni i strukturno kaotični. Da bi postali stabilni moraju ukrasti elektron od susjednog atoma. To izaziva lančanu reakciju koja dovodi do smrti stanica i oštećenja tkiva.

Povećano stvaranje slobodnih radikala leži u podlozi mnogih funkcionalnih oštećenja organa i organskih sustava. U posljednje vrijeme pokazali su se jednim od važnijih uzroka bolesti, maligniteta, starenja i smrti.

Krećite se i vježbajte

Budući da priroda u pravilu pronađe ravnotežu kako bi se zaštitila od preopsežnih oštećenja / uništenja, tako je “osmislila” antioksidanse. Oni stabiliziraju/neutraliziraju slobodne radikale stvorene oksidacijom. Pretpostavlja se kako je ravnoteža oksidansa i antioksidansa tisućama godina bila prilično očuvana. Jer je prehrana lovaca i sakupljača bila sastavljena uglavnom od svježeg voća i povrća.

Poljoprivredna je (r)evolucija bitno smanjila unos namirnica bogatih antioksidansima. Danas je uzgajan ograničen broj usjeva koji su k tome osiromašeni mljevenjem, izbjeljivanjem i kuhanjem.

Dolazi i industrijska revolucija koja dodatno pogoršava situaciju proizvodeći goleme količine štetnih radikala koji kontaminiraju tlo, vode i zrak. Među ostalim štetnim učincima, zagađenje dovodi do oštećenja ozonskog omotača te smo time sve izloženiji većim količinama ultraljubičastog zračenja koje u organizmu potiče i ubrzava proizvodnju slobodnih radikala.

Nabrajanje svega što se promijenilo od vremena kada je čovjek hodao netaknutom prirodom, jeo svježe voće, povrće i ribu, zaštićen od štetnih zračenja i neizložen otrovima, moglo bi zauzeti još mnogo redaka. Stoga se pokušajmo vratiti na temu očuvanja zdravlja zglobova, hrskavice i tetiva. Treba napomenuti da slobodni radikali utječu na nastanak niza drugih bolesti poput karcinoma, bolesti kardiovaskularnog sustava, autoimunih bolesti, dijabetesa, psorijaze …

Kada govorimo o očuvanju zdravlja zglobova – sustava za pokretanje, osnovno i nužno je redovito kretanje. Hodanje, vožnja bicikla, plivanje, planinarenje, trčanje, klizanje, rolanje, odlazak u teretanu samo su dio kreativnog niza kojim možete začiniti svoje dane.

Svaka je aktivnost dobra i pomaže pri očuvanju elastičnosti zglobne hrskavice i okolnih tkiva. Međutim, kao niti u bilo čemu drugome, niti u tjelesnoj aktivnosti ne valja pretjerivati i prelaziti granice vlastitih sposobnosti odnosno tjelesnih ograničenja. Tip i intenzitet tjelovježbe potrebno je prilagoditi dobi i pripadajućim bolestima (bolesti srca i krvnih žila, ograničenja lokomotornog sustava, plućnim oboljenjima).

Hidratacija

Optimalno odvijanje metaboličkih procesa, te očuvanje strukture i funkcije vezivno-elastičnih (ali i ostalih tkiva), zahtijeva redovit i dostatan unos tekućine.

Nešto na što se često zaboravlja, odnosno ne pridaje dovoljno pozornosti, jest hidracija. Optimalno odvijanje metaboličkih procesa, te očuvanje strukture i funkcije vezivno- elastičnih (ali i ostalih tkiva), zahtijeva redovit i dostatan unos tekućine.

Dnevno preporučena količina tekućine iznosi 0,3 decilitra po kilogramu tjelesne mase. To za čovjeka prosječne mase (70 kg) iznosi 2,1 l. Hidracija se, naravno, ne odnosi isključivo na vodu; poželjno je i preporučljivo dio dnevnog unosa osigurati zelenim čajem. On obiluje katehinima – polifenolima s izrazito snažnim antioksidativnim djelovanjem (protuupalnim, antikarcinogenim, regeneracijskim).

Dodatna suplementacija za zdravlje zglobova, hrskavice i tetiva

Za postizanje zadovoljavajuće antioksidativne aktivnosti, obzirom na današnju kalorijski bogatu, ali nutritivno osiromašenu prehranu, potrebno je povećati unos voća i povrća. Antioksidansi, vitamini, minerali, te omega-3 masne kiseline, ukoliko se redovito konzumiraju, u određenom opsegu će zaštititi zglobove, tetive i hrskavicu.

Bioaktivni nutrijenti porijeklom iz bobičastog voća poput borovnica, ribizla, grožđa, brusnica, goji bobica i trešnji štite kolagen. Kolagen je važna proteinska gradivna komponenta kostiju, mišića, tetiva i zglobova, koja tijelu osigurava čvrstoću, snagu i gipkost.

S obzirom na manjkavost svakodnevne, uobičajene prehrane, odnosno na konzumaciju nekvalitetne hrane te izloženost mnogim negativnim okolišnim utjecajima, često je neophodna i suplementacija višim dozama vitamina i minerala. Posebice vitaminima B skupine, C, D i E vitaminom, cinkom, selenom, magnezijem i željezom), hondroitin, glukozamin te aminokiselinsko-enzimskim mješavinama.

Glukozamin

Glukozamin je ključan za izgradnju hrskavice. Hrskavica je fleksibilno i žilavo vezno tkivo koje se nalazi na puno mjesta u našem tijelu. Hrskavica djeluje kao podmetač na krajevima dugih kostiju gdje se susreću sa zglobovima.

Kako starimo, hrskavica može postati manje fleksibilna i može se raspadati. Postoje dokazi da bi glukozamin mogao usporiti taj proces.

Neki znanstvenici vjeruju da je sumpor u glukozaminu koristan za zdravlje hrskavice. Sumpor se mora ugraditi u hrskavicu kako bi je izgradio i oporavio. Prirodno, glukozamin ima ulogu u ugradnji sumpora u hrskavicu. Kako ljudi stare, razina glukozamina opada. Dakle, s vremenom to može igrati ulogu u pogoršanju funkcija naših zglobova.

Glukozamin dolazi u različitim oblicima:
glukozamin sulfat
glukozamin hidroklorid
N-acetil-glukozamin

https://www.fitshop.hr/product/weider-glucosamine-chondroitine-plus-msm/

Imunološka zbivanja uslijed upalnih i degenerativnih promjena zglobova, ali i pojačane / pretjerane tjelesne aktivnosti, može se uvelike smanjiti uzimanjem dodataka prehrani. To su omega-3 masnih kiselina i enzima koji su prema nekim studijama pokazali snažan potencijal za smanjenje upale (do čak četiri puta) i poticanje stvaranja glukozamina u tijelu.

Autori:
dr. med. Ana-Marija Liberati Čizmek,

Zoran Pršo, specialist manualne medicine

The post Zdravlje zglobova, hrskavice i tetiva appeared first on Fitshop.hr.

Minerali su specifične vrste hranjivih tvari koje su vam potrebne za pravilno funkcioniranje tijela. Manjak minerala javlja se kada vaše tijelo ne dobije ili ne apsorbira potrebnu količinu minerala.

Ljudskom tijelu su potrebne različite količine svakog minerala da bi ostali zdravi. U preporučenim dnevnim količinama (RDA) navedene su posebne potrebe.

RDA je prosječan iznos koji zadovoljava potrebe oko 97 posto zdravih ljudi. Mogu se dobiti iz hrane, mineralnih dodataka i prehrambenih proizvoda koji su obogaćeni dodatnim mineralima.

Manjak se često pojavljuje polako tijekom vremena i može biti uzrokovan više razloga. Povećana potreba za mineralom, nedostatak minerala u prehrani ili poteškoće s apsorpcijom minerala iz hrane su neki od češćih razloga.

Manjak minerala može dovesti do različitih zdravstvenih problema, poput slabih kostiju, umora ili smanjenog imunološkog sustava.

Koje vrste nedostatka minerala postoje?

Postoji pet glavnih kategorija nedostatka minerala: kalcij, željezo, magnezij, kalij i cink.

Manjak kalcija

Kalcij je potreban za jake kosti i zube. Također podržava pravilno funkcioniranje krvnih žila, mišića, živaca i hormona.

Prirodni izvori kalcija uključuju mlijeko, jogurt, sir i sitnu ribu s kostima, grah i grašak. Povrće poput brokule, kelja i kineskog kupusa također nudi kalcij. Neke se namirnice obogaćuju i mineralima, uključujući tofu, žitarice i sokove.

Nedostatak kalcija kratkoročno stvara nekoliko očitih simptoma. To je zato što vaše tijelo pažljivo regulira količinu kalcija u krvi. Dugoročno nedostatak kalcija može dovesti do smanjenja mineralne gustoće kostiju koja se naziva osteopenija.

Ako se ne liječi, osteopenija se može pretvoriti u osteoporozu. To povećava rizik od prijeloma kostiju, posebno kod starijih odraslih osoba.

Snažan nedostatak kalcija obično je uzrokovan medicinskim problemima ili tretmanima, poput lijekova (poput diuretika), operacije uklanjanja želuca ili zatajenja bubrega. Simptomi teškog nedostatka uključuju:

• grčeve mišića
• utrnulost
• trnce u prstima
• umor
• loš apetit
• nepravilni srčani ritmi

Nedostatak željeza

Više od polovice željeza u vašem tijelu nalazi se u crvenim krvnim stanicama. Željezo je važan dio hemoglobina, proteina koji prenosi kisik u vaša tkiva.

Željezo je također dio ostalih proteina i enzima koji održavaju vaše tijelo zdravim. Najbolji izvori željeza su meso, perad ili riba. Hrana na bazi biljaka, poput graha ili leće, također je dobar izvor.

Nedostatak željeza razvija se polako i može izazvati anemiju. Smatra se neuobičajenim u Sjedinjenim Državama i ljudima koji imaju zdravu prehranu. No, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjivala je u izvješću iz 2008. da nedostatak željeza uzrokuje otprilike polovicu svih slučajeva anemije u svijetu.

Nedostatak željeza s simptomi anemije su osjećaj slabpsti i umornosti. Možda radite loše na poslu ili u školi. Djeca mogu pokazivati ​​znakove usporavanjem društvenog i kognitivnog razvoja.

Manjak magnezija

Tijelu je potreban magnezij za stotine kemijskih reakcija. Oni uključuju odgovore koji kontroliraju razinu glukoze u krvi i krvni tlak. Pravilna funkcija mišića i živaca, rad mozga, metabolizam energije i proizvodnja proteina također se kontroliraju magnezijem.

Otprilike 60 posto magnezija u tijelu nalazi se u kostima, dok gotovo 40 posto u stanicama mišića i mekog tkiva. Dobri izvori magnezija uključuju:

• mahunarke
• orašasto voće
• sjemenke
• cjelovite žitarice
• zeleno lisnato povrće, poput špinata

Manjak magnezija je neuobičajen kod zdravih ljudi. Bubrezi mogu spriječiti da magnezij napusti tijelo putem urina. Ipak, određeni lijekovi i kronična zdravstvena stanja poput alkoholizma mogu uzrokovati manjak magnezija.

Na potrebe magnezija jako utječe i prisutnost bolesti. U ovoj situaciji, RDA za magnezij možda nije dovoljna za neke osobe.

Manjak magnezija – rani znakovi uključuju:

• umor
• slabost
• gubitak apetita
• mučnina
• povraćanje

Ako se ne liječi, manjak minerala magnezija može dovesti do sljedećih simptoma:

• utrnulost
• trnci
• grčevi u mišićima
• napadaji
• nenormalni ritmovi srca

Manjak kalija

Kalij je mineral koji djeluje kao elektrolit. Potrebno je za kontrakciju mišića, pravilno funkcioniranje srca i prijenos živčanih signala. Također mu treba nekoliko enzima, uključujući i onaj koji pomaže vašem tijelu da ugljikohidrate pretvori u energiju.

Najbolji izvori kalija su voće i povrće, poput banana, avokada, tamnog lisnatog zelenila, repe, krumpira i šljiva. Ostali dobri izvori uključuju sok od naranče i orašaste plodove.

Najčešći uzrok nedostatka kalija je prekomjerni gubitak tekućine. Primjeri mogu uključivati ​​produljeno povraćanje, bolest bubrega ili upotrebu određenih lijekova kao što su diuretici.

Simptomi nedostatka kalija uključuju grčeve u mišićima i slabost. Ostali simptomi pokazuju se kao zatvor, natečenost ili bol u trbuhu uzrokovana paralizom crijeva.

Snažan nedostatak kalija može uzrokovati paralizu mišića ili nepravilne srčane ritmove što može dovesti do smrti.

Manjak cinka

Cink ima ulogu u mnogim aspektima metabolizma tijela. To uključuje:

• sintezu proteina
• funkciju imunološkog sustava
• zarastanje rana
• Sintezu DNA

Također je važno za pravilan rast i razvoj tijekom trudnoće, djetinjstva i adolescencije. Cink se nalazi u životinjskim proizvodima poput kamenica, crvenog mesa i peradi. Ostali dobri izvori cinka uključuju:

• grah
• orašasto voće
• cjelovite žitarice
• mliječni proizvodi

Manjak cinka može uzrokovati gubitak apetita, okusa ili mirisa. Smanjena funkcija imunološkog sustava i usporeni rast ostali su simptomi.

Snažan nedostatak također može uzrokovati proljev, gubitak kose i impotenciju. To također može produljiti proces koji vam tijelo treba za zacjeljivanje rana.

Što uzrokuje manjak minerala?

Jedan od glavnih uzroka nedostatka minerala jednostavno nije dobivanje dovoljno esencijalnih minerala iz hrane ili dodataka.

Postoje različite vrste dijeta koje bi mogle rezultirati ovim nedostatkom. Loša prehrana koja se oslanja na bezvrijednu hranu ili dijeta koja nedostaje odgovarajućeg voća i povrća mogu biti mogući uzroci.

Alternativno, vrlo niskokalorična dijeta može dovesti do ovog nedostatka. To uključuje ljude u programima mršavljenja ili s poremećajima prehrane. Starije odrasle osobe sa slabim apetitima također mogu ne dobiti dovoljno kalorija ili hranjivih sastojaka u svojoj prehrani.

Ograničena dijeta također vam može uzrokovati manjak minerala. Vegetarijanci, vegani i osobe s alergijama na hranu ili laktoznom intolerancijom mogu osjetiti nedostatak minerala ako ne uspiju učinkovito upravljati prehranom.

Poteškoće s probavom hrane ili apsorpcijom hranjivih sastojaka mogu rezultirati nedostatkom minerala. Mogući uzroci ovih poteškoća uključuju:

• bolesti jetre, žučnog mjehura, crijeva, gušterače ili bubrega
• operacija probavnog trakta
• kronični alkoholizam
• lijekove kao što su antacidi, antibiotici, laksativi i diuretici
• Manjak minerala može također biti rezultat povećane potrebe za određenim mineralima. Žene, na primjer, mogu se suočiti s ovom potrebom tijekom trudnoće, jakih menstruacija i nakon menopauze.

Koji su simptomi nedostatka minerala?

Simptomi nedostatka minerala ovise o hranjivim tvarima kojemu nedostaje. Mogući simptomi uključuju:

• zatvor, natečenost ili bol u trbuhu
• smanjen imunološki sustav
• proljev
• nepravilan otkucaji srca
• gubitak apetita
• grčevi mišića
• mučnina i povračanje
• ukočenost ili peckanje u krajnicima
• loša koncentracija
• spor društveni ili mentalni razvoj u djece
• slabost ili umor

Možete prikazati jedan ili više ovih simptoma, a težina može varirati. Neki simptomi mogu biti toliko manji da ostaju neprimijećeni i nedijagnosticirani.

Ako osjetite dugotrajan umor, slabost ili lošu koncentraciju, obratite se svom liječniku. Simptomi mogu biti znak nedostatka minerala ili drugog zdravstvenog stanja.

Kako se dijagnosticira nedostatak minerala?

Vaš zdravstveni radnik može koristiti jedan ili više sljedećih dijagnostičkih alata da utvrdi da li imate nedostatak minerala:

• povijest bolesti, uključujući simptome i obiteljsku povijest bolesti
• fizički ispit
• pregled prehrane i prehrambenih navika
• rutinske pretrage krvi, kao što su potpuna krvna slika (CBC) i mjerenje elektrolita (minerala) u krvi
• druge testove za prepoznavanje drugih osnovnih stanja

Kako se liječi manjak minerala?

Liječenje nedostatka minerala ovisi o vrsti i težini nedostatka. Temeljni uvjeti su također faktor.

Vaš liječnik može naručiti dodatne testove kako bi utvrdio količinu štete prije nego što se odluči za plan liječenja. To može uključivati ​​liječenje drugih bolesti ili promjenu lijekova.

Promjene prehrane

Promjena prehrambenih navika može vam pomoći ako imate manji nedostatak minerala. Osobe s anemijom zbog nedostatka željeza u prehrani mogu biti zamoljene da jedu više mesa, peradi, jaja i žitarica obogaćenih željezom.

Ako vam je nedostatak ozbiljniji, možete vas uputiti registriranom dijetetičaru. Oni će vam pomoći da promijenite svoje prehrambene navike. To će uključivati ​​smjernice o tome kako jesti uravnoteženu prehranu bogatu voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama.

Dijetetičar će vas možda zatražiti da vodite dnevnik hrane kako biste pratili koju hranu jedete i svoj napredak.

Dodaci

Manjak minerala – određeni nedostaci minerala ne mogu se liječiti samo dijetom. Možda će vam biti potrebno da uzmete multivitaminski ili mineralni dodatak.

Oni se mogu uzimati sami ili s drugim dodacima koji pomažu tijelu da upije ili koristi mineral. Primjerice, vitamin D uzima se zajedno s kalcijem.

Vaš će liječnik odlučiti koliko i koliko često trebate uzimati dodatke prehrani. Važno je slijediti upute vašeg davatelja jer pretjerani unos određenih dodataka može biti štetan.

Hitno liječenje

U vrlo teškim slučajevima nedostatka minerala može biti potrebna hospitalizacija. Minerali i druge hranjive tvari mogu se davati intravenski.

Liječenje može biti potrebno jednom ili više puta dnevno nekoliko dana. Ova vrsta liječenja može imati nuspojave, uključujući vrućicu ili zimicu, oticanje ruku ili nogu ili promjene u otkucaju srca.

Vaš će pružatelj zdravstvene skrbi upravljati dodatnim pretragama krvi kako bi utvrdio je li liječenje bilo uspješno.

Na linku možte pročitati članak Kako magnezij poboljšava vaše zdravlje

Pročitajte članak o tome koliko pojedinog minerala dnevno nam treba i u kojoj hrani ga možemo naći.

The post Manjak minerala appeared first on Fitshop.hr.

Spavajući, čovjek provede trećinu života. Ubrzani tempo života, povećan broj radnih sati, gužva, jurnjava, stres i ostale “blagodati” suvremenog načina života sve češće, kod velikog broja ljudi, uzrokuju probleme sa spavanjem, ili točnije nespavanjem. Međutim dobra je vijest da određene prehrambene odluke mogu itekako utjecati na kvalitetu sna.

Količina sna kojeg žene odspavaju smanjila se posljednjih nekoliko godina. Prema National Sleep foundation poll 2009, u prosjeku spavamo 6h i 40 min kroz tjedan. Samo sedam godina ranije ta je brojka bila 6h i 54min, a prije nekih 10 godina Amerikanci su spavali 9-10 sati dnevno.

Istovremeno, naglo je porasla pretilost te je danas 66% odrasle američke populacije pretilo. Ovi podaci nisu slučajni. Kad ste lišeni sna vaše tijelo luči više ghrelina, hormona koji povećava želju za hranom i manje leptina koji pomaže organizmu kontrolirati metabolizam i tjelesnu težinu.

Dakle ljudi koji spavaju samo 4 sata češće će birati visokokaloričnu, brzu hranu umjesto zdravijih obroka, pokazala je nedavna studija sveučilišta u Chicagu. U usporedbi s ovim podacima dokazano je također da konzumiranje zdrave hrane smiruje živčani sustav i pomaže da bolje spavate.

Spavanje omogućava oporavak od napornog treninga i priprema ga za slijedeći.

Spavati dovoljno posebno je važno za aktivne žene i muškarce. Spavanje omogućava oporavak od napornog treninga i priprema ga za sljedeći.
Tijekom dubokog sna svaki mišić u tijelu izgrađuje se i postaje jači nego prije. 7-8 sati sna koje stručnjaci preporučaju za žene možda se čini puno, ali dokazano je da aktivne žene, pogotovo one koje se pripremaju za neko natjecanje trebaju najmanje 10h sna za postizanje najboljeg rezultata.

Odmorniji ljudi su u pravilu 20% brži u obavljanju fizičkih zadataka nego oni koji pate od nedostatka kvalitetnog odmora. Spavanje ima glavnu ulogu u mišićnoj memoriji pojačavajući pažnju i skraćujući vrijeme reakcije.

Kako vam u stvari san pomaže da se osjećate zdravije?

Za vrijeme REM faze sna živčane veze kreirane u vrijeme treninga su pojačane, ukorjenjujući novu vještinu u dugoročnu memoriju. U drugoj fazi sna svaka moždana aktivnost potiče pamćenje mišića, dok faza sporovalnog spavanja pomaže tijelu proizvesti hormone neophodne za mišićnu regeneraciju.

Suprotno tome, premalo sna može usporiti vježbanje. Studije pokazuju da loša kvaliteta sna ima isti negativan utjecaj na izvedbu kao i ne spavanje uopće. U oba slučaja sposobnost tijela da pretvori šećer u mišićno gorivo usporava se, stoga mišići ne dobivaju dovoljno energije, uzrokujući tako 20% ranije iscrpljivanje zaliha i postizanje maksimalnog učinka.

Drugim riječima: jedi pametnije – spavaj bolje, spavaj bolje-osjećaj se zdravije.

Nemojte preskakati, a zatim nadoknađivati obroke

Preskakanje obroka tokom dana može se činiti kao dobar način za skidanje kilograma, međutim time ćemo samo baciti svoje tijelo iz ravnoteže i uzrokovati probleme sa spavanjem.

Istraživanje koje je pratilo skupinu muslimana tijekom Ramazana pokazalo je da je grupa u prosjeku spavala 40 min manje nego u ostala razdoblja kroz godinu.

Razlog tome vjerojatno leži u poremećaju lučenja hormona zbog posta.

Obilne, kasne večere samo pogoršavaju problem.

Veliki obroci povećavaju dotok krvi u želudac, uzrokujući time lučenje više želučane kiseline čime otežavaju rad gušterače i mišića koji sudjeluju u probavi. Time se samo stimulira vaš metabolizam umjesto da se smiruje.

Jedite ranije i češće

Vaše tijelo koristi energiju dok spavate da bi se regeneriralo. Potrošene kalorije kasnije treba nadoknaditi. Jedite mješavinu proteina i ugljikohidrata za doručak (npr. jaja i integralni tost ) te uz to imajte 6 manjih obroka (250-300 Kcal) kroz dan. Jedeći nešto zdravo svakih nekoliko sati pomažete tijelu i mozgu postići pravilnu ravnotežu hormona i
neurotransmitera važnih za regulaciju sna.

Recite ne grickalicama

Jednostavno recite ne mini sendvičima, platama sira, i drugim grickalicama. Jako masna i začinjena hrana otežava probavu držeći vas tako budnima duže nego je uobičajeno.

Nemojte pretjerivati

Kada dnevni unos kalorija smanjite na manje od 1200 Kcal, organizam ne dobiva dovoljno ključnih nutrijenata što također može utjecati na vaš san. Malo željeza npr. može uzrokovati simptome slične sindromu umornih nogu dok manjak folne kiseline može dovesti do nesanice.

Istraživanja su također pokazala da ljudi koji boluju od anoreksije ograničavaju vrijeme sna u fazi sporovalnog spavanja, neophodnoj za regeneraciju i oporavak mišića.

Prehrana bogata vitaminom B, kalcijem i cinkom pomoći će vam da se bolje odmorite. Vitamin B6 signalizira tijelu da proizvodi više serotonina, hormona koji utječe na smirenje organizma, dok su kalcij i cink prirodni relaksatori.

Oprezno s narescima i kavom

Različite mesne prerađevine sadrže puno soli koja može poremetiti vaš ritam spavanja podižući razinu krvnog tlaka i uzrokujući dehidraciju.

Kofein pak ostaje u vašem organizmu i do 12 sati, stoga bi se posljedice popodnevne kave mogle osjetiti puno kasnije. Stoga probajte smanjiti unos kofeina kako bi poboljšali kvalitetu vašeg sna.

Pijte čajeve

Šalica čaja od kamilice prije spavanja djeluje poput sedativa te će vam pomoći da se opustite i smirite.

U suštini važno je da jedete namirnice u što prirodnijem obliku. I jedite manje obroke ali češće. Jednostavno, zar ne?

Vitamini i minerali koji će vam pomoći da bolje spavate

• Vitamin B: poboljšava sposobnost tijela da regulira lučenje triptofana i proizvodi više serotonina, oba bitna za regulaciju sna. Možemo ga naći u piletini, bijelom mesu, bananama, krumpiru, lješnjacima, mahunarkama…
• Kalcij: ovaj prirodni relaksator ima smirujući učinak na živčani sustav. Možemo ga naći u niskokaloričnom jogurtu, mlijeku, siru, brokuli, špinatu i sl.
• Cink: manjak ovog minerala povezuje se s nesanicom. Možemo ga naći u orašastim plodovima, raznim sjemenkama, integralnim žitaricama, junetini i sl.
• Željezo: Nedostatak ovog minerala uzrokuje poremećaje slične sindromu bolnih nogu. Možemo ga naći u mesu, jetricama, mahunarkama, tamno-zelenom lisnatom povrću, suhom voću i sl.
• Bakar: ova tvar regulira lučenje serotonina. Možemo ga naći u žitaricama, grahu, lješnjacima.

Evo nekoliko jednostavnih obroka koji će vam pomoći da lakše zaspite, a sadrže manje od 200 Kcal

• pola šalice integralnih žitarica sa pola šalice nemasnog mlijeka
• 1 kriška integralnog tosta i jedna žlica maslaca od kikirikija
• 3 žlice nemasnog pudinga od vanilije i 4 integralna krekera
• pola pšenične pite i 2 žlice humusa
• kolačić od zobenog brašna i grožđica i mlijeko
• 6 integralnih krekera i šaka oraha

Možete pročitati i naš članak: Manjak sna vrlo brzo utječe na naše zdravlje

Men’s health je također objavio interesantan članak o spavanju: Loše spavate? Mi znamo kako spavati poput – male bebe!

The post Što jesti za bolji san? appeared first on Fitshop.hr.

Vrlo je teško definirati stres. Za različite ljude u različitim situacijama, stres može značiti različite stvari.
Zdravstveni stručnjaci opisuju stres kao stanje ili osjećaj u kojem se nalazi osoba kada smatra da zahtjevi u njenom životu premašuju osobna i društvena sredstva koja ta osoba ima na raspolaganju.

Ljudi ga ne osjećaju kada imaju dovoljno vremena, iskustva i sredstava da se nose s nekom situacijom. Razlikujemo pozitivan i negativan stres. Pozitivan stres se javlja u situacijama koje jesu naporne i zahtijevaju puno truda, ali smo zato uspješni, sve stignemo i osjećamo se dobro i snažno.

Kod negativnog stresa su problemi preveliki. Ne možemo ih rješiti i osjećamo se beznadežno, obeshrabreno i iscrpljeno. Dugotrajni negativni stres nas polako ali sigurno vodi prema negativni posljedicama za naše zdravlje. Prema tvrdnjama zabrinutih stručnjaka, stres je danas najveći ubojica ljudi i epidemija 21. stoljeća.

Što uzrokuje stres?

Život modernog čovjeka pun je stresnih situacija. Odrastanje, školovanje, promjena posla, vjenčanje, preseljenje, dobivanja potomaka ili gubitak supružnika samo su neke od situacija koje izazivaju stanje stresa.

Određena razina stresa uvijek je prisutna. U današnjem načinu života ga je gotovo nemoguće izbjeći.
Naime, stres na neki način doživljavamo i kao začin u životu jer ga on čini uzbudljivijim, napetijim i zanimljivijim.

Međutim, ako trajanje i količina stresa izmaknu kontroli i postanu prekomjerni, to nam može ozbiljno ugroziti zdravlje i narušiti kvalitetu života.
Primjera takvih situacija nabijenih stresom u današnjem životu ima mnogo. Od zaposlenih roditelja koji rade puno radno vrijeme kako bi mogli podignuti djecu, a istovremeno brinu o starim i nemoćnim roditeljima. Pa sve do preopterećenosti poslom i radnom satnicom koja nerijetko prelazi 10 ili 12 sati ili pak otkaza i frustrirajuće potrage za novim poslom i sl.

Govoreći o stresnim događajima, najčešće mislimo na one neugodne i bolne, no stres ne izazivaju samo negativni događaji.

Mnogi pozitivni i sretni događaji ili promjene na bolje u životu, poput vjenčanja, rođenja djeteta ili selidbe u novi dom, također mogu izazvati stresne reakcije.
Koliko jako utječe na pojedinca, stvar je njegove osobnosti i osobnog emotivnog odgovora na pritisak.
Stres je jednostavno rečeno, svuda oko nas i ne možemo ga izbjeći. Ali ono što možemo jest pronaći načine da se lakše s njime nosimo i smanjimo negativne reakcije koje izaziva.

Kako prepoznati stres?

Stres se iskazuje “stresnim reakcijama” – fizičkim i psihičkim simptomima.

Fizički znakovi stresa mogu biti brojni.

Osoba pod stresom obično ima neke od ovih simptoma: vrtoglavica, promjena krvnog tlaka (visok ili nizak tlak). Tu su i iscrpljenost, prekomjerna glad ili gubitak apetita, pritisak u očima, dvostruke slike, pritisak u glavi. Glavobolja, bockanje i trnjenje, kožne promijene, svrab, šumovi u ušima, mučnina, povraćanje, drhtanje, proljev ili zatvor, ukočeni vrat i ramena, ubrzano disanje, bolovi u leđima, znojenje, znojni dlanovi, bolovi u želucu i mučnina, poteškoće pri gutanju, osjetljivost na buku, poteškoće pri mokrenju, pritisak u prsima, nedostatak zraka, slabost u nogama i sl.

Osim fizičkih znakova, moguće je primijetiti mnoge psihološke i mentalne znakove. Ti znaci se odražavaju na način razmišljanja, ponašanje ili raspoloženje. Nervoza i iscrpljenost, nesanica, osjetljivost na buku, smanjena koncentracija ili prevelika zabrinutost oko nebitnih stvari. Opća slabost i gubitak seksualne želje samo su neki od primjera psiholoških znakova stresa.

Njegove simptome lako možemo zamjeniti sa simptomima drugih bolesti.

Većina ljudi kod bolova u srcu ima strah od srčane bolesti, kod bolova u trbuhu od neke bolesti trbušne šupljine… Međutim, ove poteškoće često nisu prouzročene nekim dodatnim oboljenjem, nego su tipične za ljude koji su izloženi dugotrajnom negativnom stresu.
Svi gore navedeni fizički i psihički simptomi moguće su posljedice negativnog stresa.

Što se događa u organizmu pod stresom?

Kao odgovor na stres, naše tijelo pokreće prirodan mehanizam zaštite.
Nadbubrežne žlijezde nalaze se odmah iznad bubrega i sastoje se od dva dijela – kore i srži.

Glavna funkcija nadbubrežnih žlijezda je regulacija odgovora na stres putem sinteze hormona stresa – kortizola i adrenalina.

Kada živčani sustav osjeti psihičku ili fizičku opasnost, nadbubrežne žlijezde počinju ispuštati u krv adrenalin i noradrenalin.

Hormoni stresa osiguravaju snagu i energiju sa kojom se u opasnim situacijama možemo braniti. A živčani sustav uključuje ili isključuje potrebne ili nepotrebne organe, koji u datom trenutku djeluju brže ili sporije.

Pokreće se takozvani “fight or flight” (“bori se ili bježi”) mehanizam.

Kao odgovor na stres, naše tijelo pokreće prirodan mehanizam zaštite – takozvani “fight or flight” (“bori se ili bježi”) mehanizam.

Cilj ovakve reakcije je u kratkom roku “napumpati” tijelo energijom i snagom za obranu ili bijeg od potencijalne opasnosti.

Na brži rad se uključuju mozak, oči, srce i mišići, a smanjuje se, često poslije brzog pražnjenja crijeva, rad želuca, crijeva i mjehura. Kroz ovu stresnu reakciju smo u stanju brzo pobjeći, boriti se ili ukočeno gledati. Kod ukočenog gledanja blokiraju se još mozak i mišići, smanjuje se krvni tlak, tako da je nemoguće pokrenuti se.

Koje je značenje stresna reakcija imala u davnoj prošlosti?

Tisućama godina stresna reakcija je bila neophodna za preživljavanje ljudi kao vrste.

Kad su lovci sretali divlje životinje, bježanje ili napad su bile jedina mogućnosti, da takav susret prežive. Isto tako , i “ukočenost od straha“ je bila prirodna obrambena funkcija. Divlje životinje reagiraju prvenstveno na pokretljiva bića. Biće koje je nepokretno ostavljaju često na miru.

Koje značenje ima stresna reakcija danas?

Još i danas je stresna reakcija veoma važna, posebno za ljude u ratnim područjima i u divljoj prirodi. Ali većina problema koje mi, moderni ljudi, danas imamo, ne može se riješiti borbom ili bijegom.

Zastoji u prometu, stresne situacije na poslu i kod kuće, užurbani ritam života, financijski problemi, čak i gledanje TV-a – sve to doprinosi konstantnom stanju uzbune i pretjeranoj stimulaciji organizma.

Socijalni problemi ne mogu se riješiti niti borbom niti bježanjem kao ni ukočenošću. Ali naše tijelo, unatoč tome, reagira kao prije 10 000 godina: uključuje se na „borbu“ – iako nam time više šteti nego koristi.

Nakon što potencijalno opasna situacija prođe, sve se funkcije vraćaju u normalu, no kad je riječ o kroničnom stresu, organizam je neprekidno u takvom “izvanrednom” stanju, što s vremenom može vrlo ozbiljno narušiti zdravlje.

Naše tijelo nije stvoreno da se nalazi u stalnom stresu. Našim nadbubrežnim žlijezdama potreban je period odmora nakon perioda sinteze stresnih hormona.

Pretjerani rad nadbubrežnih žlijezda može uzrokovati visoki krvni tlak, anksioznost, depresiju, promjene raspoloženja i druge psihičke probleme.

Ako nadbubrežne žlijezde rade u takvom ritmu duže vremena, mogu se istrošiti ili uopće prestati raditi, što može uzrokovati kronični umor, nesanicu, alergije, hipoglikemiju i druge već navedene zdravstvene probleme.

Koje su posljedice stresa na naše zdravlje?

Stres je zapravo naš odgovor na specifične “okidače stresa”. “Okidači stresa” mogu biti povremeni ili kronični i mogu dovesti do zdravsvenih problema i značajnih promjena u kvaliteti našeg života.

Konačna posljedica fizičkog i psihičkog stresa jest razvoj ozbiljnih bolesti, a štetne posljedice djelovanja stresa, pogotovo kroničnog, odražavaju se na svakom organu i svim tjelesnim funkcijama.

Anksioznost, depresija, ljutnja, strah, bespomoćnost i beznađe samo su neke od emocija koje povezujemo sa stresom. Dugotrajni stres poput brige za blisku bolesnu osobu, smanjuju razinu funkcioniranja imunološkog sustava, a čak i kratkotrajna stresna razdoblja poput izlazaka na ispite ili sportskog nastupa, također djeluju na pad aktivnosti stanica imunološkog sustava koji djeluju u borbi protiv virusa i tumora.

Ne smijemo zaboraviti da uzroci stresa nisu samo psihički nego i fizički. Gotovo identičnu stresnu reakciju izazivaju fizički napori ili sportski treninzi. Najveći problem je zapravo trajanje stresne reakcije. Opasnosti u prirodi dolaze u pravilu iznenada i brzo prolaze. Susret sa divljom životinjom traje kratko – nakon nekoliko minuta sve je već odlučeno.

Isto tako i prirodne katastrofe prolaze nakon nekoliko sati ili dana.

Međutim, današnje društvo sa sobom nosi potpuno drugačije okruženje. Bolesti, novčani problemi, sukobi na radnom mjestu ili u obitelji, brojne dugotrajne situacije koje su prečesto “izvan naše moći” traju često mjesecima ili čak godinama. U uvjetima stalnog pritiska stresna reakcija tijela više ne funkcionira ispravno i sa vremenom se hormonalna reakcija poremeti. Hormoni stresa više se ne mogu producirati u dovoljnoj količini, a i same tjelesne stanice nakon određenog vremena više ne reagiraju na hormonalne podražaje.

Konačna posljedica fizičkog i psihičkog stresa jest razvoj ozbiljnih bolesti, a štetne posljedice djelovanja stresa, pogotovo kroničnog, odražavaju se na svakom organu i svim tjelesnim funkcijama.

Posljedice stresa na pojedine organe

Mozak i psihološke posljedice stresa

Osobe izložene dugotrajnom stresu, čak i slabijeg intenziteta, izložene su i do šest puta većem riziku od razvoja depresije već u roku od mjesec dana.

Također, pokazalo se da učestala proizvodnja hormona stresa izaziva
hiperaktivnost, djeluje na HPA os (hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna os) te narušava normalnu razinu serotonina, hormona koji je nužan za osjećaj
smirenosti i dobro raspoloženje.

No, osim depresije, stres može biti uzrok cijelog niza psihičkih i emocionalnih poremećaja, od nesanice, razdražljivosti i anksioznosti do poremećaja osobnosti.

Kosa

Visoka razina stresa može izazvati prekomjerno ispadanje kose i neke oblike ćelavosti.

Usta i usna šupljina

Česti simptomi stresa su afte i ranice u usnoj šupljini, kao i prekomjerna isušenost usne šupljine. Osim toga, danas se zna i da stres povećava rizik za razvoj bolesti desni koje s vremenom mogu dovesti do gubitka svih zuba.

Mišići

Iznenadni bolovi u vratu i ramenima, kao i grčevi u mišićima i pojava nervoznih tikova česti su simptomi stresa.

Srce

Lučenje stresnih hormona adrenalina i noradrenalina opterećuje srce.

S vremenom mogu nastati nepravilnosti u radu srca (srčane aritmije), bolovi u predjelu srca u miru i naporu (angina pectoris), a na kraju i srčani infarkt.

Kad smo često pod stresom, lučenje stresnih hormona adrenalina i noradrenalina opterećuje srce.

Naime, iznenadni stres ubrzava “pumpanje” srca istovremeno izazivajući stezanje žila, a time i dotok krvi u srce, što povećava rizik za ozbiljne poremećaje u radu srca, poput aritmije i srčanog udara ili čak i smrti kod osoba koje i inače boluju od neke bolesti srca.

Osim toga, izaziva privremeno zgušnjavanje krvi (kao priprema za moguću ozljedu), što povećava vjerojatnost stvaranja ugruška i začepljenja žile. Poznato je i da kronični stres može dovesti do povećanog lučenja citokina – proteina koji reguliraju imunološki odgovor i izazivaju upalnu reakciju koja dovodi do oštećenja žila te tako povećava rizik za nastanak bolesti srca.

Pluća

Izloženost stresu može biti uzrokom otežanog disanja i pogoršati stanje osobama koje boluju od astme.

Probavni sustav

Mozak i crijeva su usko povezani sa živčanim sustavom i brojnim hormonima, stoga ne čudi što dugotrajni stres može poremetiti rad probavnog sustava, nadražiti debelo crijevo i uzrokovati proljev, zatvor, grčeve, nadimanje ili gastritis. Stres je i jedan od glavnih uzroka sindroma nadraženog crijeva, predisponirajući faktor za nastanak čira te, iako nije direktan uzrok upalne bolesti crijeva, predstavlja okidač za pojavu i povećan intenzitet simptoma.

Reproduktivni organi

Stres može biti uzrok gubitka spolne želje ili nesposobnosti postizanja orgazma kod žena ili uzrokovati privremenu impotenciju kod muškaraca, pogoršati simptome PMS-a, povećati učestalost vaginalnih infekcija, ali i direktno utjecati na plodnost budući da hormoni stresa djeluju na žlijezdu hipotalamus, koja pak luči reproduktivne hormone.

Osim toga, jako povišena razina hormona stresa kortizola može biti uzrokom izostanka menstruacije. Stres u trudnoći se povezuje s povećanim rizikom za pobačaj, nižu porođajnu težinu djeteta i prijevremeni porod.

Koža

Stres ima važnu ulogu i u razvoju mnogih oboljenja kože, poput psorijaze, akna, rozaceje ili ekcema, a povezuje se i s povećanom sklonošću kožnim alergijama.

Imunološki sustav

Kronični stres umanjuje sposobnost našeg prirodnog obrambenog sustava da odgovori na infekcije, a može čak i oslabiti reakciju na imunizaciju. Brojne studije su pokazale da osobe izložene dugotrajnom stresu imaju mali broj bijelih krvnih stanica, zbog čega su podložnije obolijevanju od prehlada i gripe te općenito infekcijama, a kad obole, stres dodatno pogoršava simptome bolesti.

Ljepota

Ljepota i zdravlje su tijesno povezani.

Negativni stres može uzrokovati različite promjene (mrlje, ekcemi, osipi) na koži i pojačano ispadanje kose. Razlog je utjecaj stresnih hormona na stezanje krvnih žila i slabljenje cirkulacije u koži.

Stres i debljina

Zašto stres deblja? Odgovor je jednostavan. Tokom stresa u krv se ispuštaju velike količine kortizola. Kortizol stvara inzulinsku rezistenciju, koja uzrokuje debljanje, jer se šećer i ugljikohidrati iz hrane ne sagorijevaju, nego se spremaju u masne stanice. Rezultat je taloženje sala u području struka i bokova.

Kod takve situacije ne pomaže samo izbacivanje šećera i nezdravih ugljikohidrata iz prehrane. Najvažnije je smanjiti stres, koji izaziva višak kortizola i uzrokuje inzulinsku rezistenciju.

S druge strane, tokom stresa većina ljudi posegne za grickalicama ili slatkišima. Samo mali postotak ljudi u stresnoj situaciji gubi apetit. Međutim, zabilježeno je da takvi ljudi „navaljuju“ na nezdravu hranu kasnije, kada stresna situacija prođe, i u kratkom roku nadoknade manjak kalorija.

Promjena prehrane i načina života, zajedno sa pravilno odabranim biljnim lijekovima, mogu pomoći vraćanju zdravlja i ravnoteže nadbubrežnih žlijezda.

Kako se nositi sa stresom?

Postoji mnogo načina da se opustite i lakše podnesete stres. U borbi protiv stresa i njegovih posljedica važno je istaknuti razliku između kroničnog i akutnog stresa i svakom od njih pristupiti na adekvatan način.

Što učiniti u stanju akutnog stresa?

Najbrži i najlakši način da promijenite svoje stanje (bilo koje, pa tako i stresno) jest da učinite nešto sa svojim tijelom!

Pokrenite se, prohodajte, popijte čašu vode, učinite bilo što drugačije od trenutačnog stanja – sve su to male stvari koje možete učiniti u datom trenutku i osjećati ćete se manje stresno.

Promjena položaja tijela neće riješiti uzrok stresa i ukloniti problem, ali će vam omogućiti da dođete “do daha”, “razbistrite mozak” i počnete primjenjivati neku od slijedećih metoda:

Usmjerite svu svoju pažnju na disanje i dišite na sljedeći način:

• udahnite na nos, duboko u područje abdomena (tako da vam se širi trbuh pri udahu),
• izdišite vrlo sporo, na nos, tako da vam izdah traje najmanje dvostruko dulje od udaha,
• izdišite dok ne izdahnete sav zrak iz pluća (možete izdisati i na usta, važno je da izdah bude jako polagan),
• ponovite 3-4 puta. Važno je da se potpuno usredotočite na disanje, da udišete u trbuh.

Ovakvo disanje smirit će vam tijelo i um.

Promijenite fokus pažnje – obratite pažnju na što mislite kad osjećate stres i postavite si nekoliko jednostavnih pitanja: kako bi to izgledalo nekom slučajnom promatraču (prolazniku), kako bi to izgledalo meni kad bih to gledao s velike visine, što ne vidim a postoji vezano uz situaciju koja mi stvara stres?

Izgovorite (definirajte) glasno što vam uzrokuje stres ili to napišite na papir i glasno pročitajte. Kako vam zvuči? Kako biste reagirali da vam to govori netko drugi?

Razmislite o smiješnoj strani problema – čak i kad je najteže, humor može pokrenuti naše misli u drugom smjeru i olakšati situaciju.

Što učiniti u stanju kroničnog stresa?

Odmarajte se. Ranije odlazite na spavanje. Možda će Vam trebati 9 sati sna, čak i više – nije važno. San nije trošenje vremena. Ništa ne može zamijeniti kvalitetan odmor.

Smijte se! Smijeh je najbolji lijek. Gledajte komedije – ako treba, svaki dan!

Birajte društvo optimističnih osoba.

Smanjite na minimum gledanje uznemiravajućeg sadržaja na TV-u i Internetu.

Lagano vježbajte. Hodanje, yoga, tai chi, rastezanje, vježbe disanja povoljno djeluju na rad nadbubrežnih žlijezda.

Izbjegavajte iscrpljujuće vježbe.

Pijte dovoljno vode. Zamijenite vodu iz pipe sa filtriranom ili izvorskom vodom.

Pripazite da unosite dovoljno kalija. Kalij je od iznimne važnosti za rad adrenalnih žlijezda. Voće i povrće su dobar izvor kalija. Uključite u svoju dijetu mrkvu, kukuruz, avokado, paradajz, šparoge, špinat, jabuke, marelice, banane, naranče, kruške, jagode i alge.

Vitamin B5 (pantotenska kiselina) je također važan za rad nadbubrežnih žlijezda. Sadrže ga cjelovite žitarice, leća, grah, cvjetača, brokula, paradajz, kikiriki. Ako ne konzumirate redovito ove namirnice, kupite tablete sa kompleksom B vitamina..

Pripazite na unos ostalih vitamina i minerala poput vitamina A, C i E, cinka, kroma, magnezija, mangana, esencijalnih masnih kiselina i aminokiselina.

Neke biljke (ginseng, sladić, rhodiola, ashwagandha) pomažu radu nadbubrežnih žlijezda i preporučuju se osobama koje su izložene stresu.

Uzmite godišnji odmor. Ako je to moguće, nemojte sa sobom nositi mobilni telefon. Provedite odmor uživajući u lijepoj prirodi sa svojim bliskima.

Kako hrana može pomoći?

Preosjetljivost na stres, koja je često praćena i povećanim apetitom, posljedica je manjka serotonina u organizmu. Lučenje tog neuroprijenosnika povećava se prilikom izlaganja djelovanju sunčevih zraka. (eto objašnjenja zašto se tijekom ljeta obično svi osjećamo smirenije i vedrije).

No, njegovo se lučenje, srećom, može potaknuti i unosom odgovarajućih nutrijenata u organizam.

Jedan od njih je triptofan – komponenta proteina prisutnih u mahunarkama, mesu i svježim sirevima, koju mozak koristi za proizvodnju serotonina.

Važan je i magnezij, mineral kojim obiluju integralne žitarice, suho voće i čokolada za kuhanje, a koji omogućuje serotoninu da što bolje obavlja svoj antistresni učinak.

Pročitajte naš članak Što jesti za bolji san?

Kako biste bili što smireniji i opušteniji, na vašem se jelovniku moraju naći i namirnice (poput mlijeka, jogurta i zelja). One sadrže kalcij nužan za pravilan prijenos živčanih impulsa. Te namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama (losos i plava riba) čije je antistresno djelovanje dokazano brojnim istraživanjima.

Naš članak: Zašto vježbati?

Pročitajte naš članak o Beta Glukanu

The post Stres – najteža bolest 21. stoljeća appeared first on Fitshop.hr.

Uspjeh bilo koje terapije mnogo je veći ako se tijelu pomogne da se oslobodi kiselina, što uključuje promjenu životnih navika i uzimanje namirnica koje nam daju potrebnu lužnatost organizma.

Lužnato-kiselo uravnoteženost organizma u tijelu iznimno je važna za naše zdravlje. Nema organa niti pojedinačne stanice našeg tijela koji ne mogu biti oštećeni ili potpuno uništeni zbog povećane kiselosti. Međutim, u našem organizmu postoji samoregulacija koja nastoji održavati stalnu koncentraciju kiselosti u krvi na pH 7,4.

Ipak načinom života i lošom prehranom možemo povećati kiselost i u tom slučaju previše se kiseline nakuplja na nekim mjestima što se očituje bolnim naslagama na vezivnom tkivu koje se sastoje od nakupljenih soli. To su već znaci kroničnog oštećenja i uzrok mnogih zdravstvenih tegoba.

Prema istraživanjima, velika lužnatost u krvi sprečava nastajanje i razvijanje postojećeg raka. Istraživanja govore kako se rak ne može razvijati u lužnatoj okolini, nego u kiseloj, tako bi pH krvi trebao biti što viši. Inače, 7,0 pH je oznaka za neutralno, a naše je tijelo blago lužnato – 7,4 pH.

Omjer za zdrave ljude, kako bi se izbjeglo bolesno stanje, trebao bi biti 75% “lužnate hrane” i 25% “kisele” tijekom dana. Zato je vrlo bitno da se upoznamo s namirnicama i da promjenom prehrane pomognemo našem tijelu da uspostavi kiselo-lužnatu ravnotežu.

Ravnoteža kiselina i lužina

Vegetativno upravljanje stanica ovisi o ravnoteži kiselina i lužina te od minerala, elemenata u tragovima, vitamina, aminokiselina, masnih kiselina i enzima. Stalna kontrola kiselosti izuzetno je važna. Lužnato-kiselo uravnoteženost organizma štiti nas od mnogih bolesti današnje civilizacije.

Danas, zbog suvremenog načina života, većina ljudi ima previše kiselina. Posljedica toga su tvrdi mišići i neugodni bolovi. Tome je više uzroka, a najvažniji je prijelaz s biljne na bjelančevinastu prehranu i nedovoljno kretanje, odnosno nedostatna tjelesna aktivnost. Tomu je pomogla i današnja denaturirana prehrana, prepuna bojila i konzervansa.

Kiselost je jedna od najčešćih probavnih tegoba. Poremećena ravnoteža kiselina i lužina čest je uzrok upale želučane sluznice. Iskustva govore da bismo za protutežu određenoj količini mesa trebali uzimati sedmerostruku količinu povrća, što je, hraneći se na prosječan način, nemoguće.

Za neutralizaciju viška kiselina organizmu trebaju minerali, među ostalim kalij i natrij. Pritom posebnu ulogu ima kalcij uskladišten u kostima i zubima, najvećim centrima kalcija. Umor i nesanica često su odraz porasta kiselina u organizmu. Raste li kiselost samo lokalno ili u cijelom organizmu, tijelo reagira s boli, često vrlo jakom.

Neuredna lužnato-kiselo uravnoteženost – ravnoteža može biti uzrokom pojave mnogih zdravstvenih tegoba i oštećenja zdravlja: reume, osteoporoze, ekcema i kožnih osipa, glavobolje, prehlade i gripe, kao i mnogobrojnih želučano crijevnih tegoba i poremećaja. Najveći i jedini mogući uvjet za ozdravljenje akutnih i kroničnih bolesti, jest normalizacija ravnoteže između kiselina i lužina.

Što može uzrokovati pojavu zakiseljenja – kiselosti?

• jedenje previše mesa
• zagađenje okoliša-zraka
• kisele kiše koje minerale potiskuju u niže slojeve tla
• rezanje, obrada i kuhanje hrane
• pijenje premalo tekućine
• alkohol, pušenje
• premalo kretanja, stres
• vanjski čimbenici koji dovode do demineralizacije organizma
• visoke temperature i pretjerano znojenje
• uzimanje lijekova, posebice salicilata, koji su sastavni dio svih analgetika i tableta

Najbitniji unutarnji faktori koji vode organizam u kiselost:

• krivo jedenje, brzo gutanje s puno progutanog zraka
• probavne tegobe, nadutost, plinovi
• kronične bubrežne tegobe
• dijabetes melitus
• upale
• povišena tjelesna temperatura
• uobičajeni i lokalni nedostatak kisika
• neuravnotežen srčano krvožilni sustav

Poremećena lužnato-kiselo uravnoteženost može uzrokovati:

• tegobe lokomotornog sustava
• bolna leđa, osteoporozu, reumatske tegobe
• tegobe probavnog sustava
• gastritis, crijevne upale, grčeve, poremećenu crijevnu floru
• kronični umor, pospanost, nedostatak energije
• depresivnost, pretjeranu živčanost
• bolesti srca i krvožilnog sustava, niski tlak, srčane aritmije
• glavobolju, migrenu
• karijes, paradentozu
• bubrežni disbalans
• giht (ulog)
• smanjenje izdržljivosti i krutost mišića
• nizak prag boli
• nepodnošljivost boli

Ukoliko je ustanovljena kiselost vašeg organizma što možete učiniti za sebe? Žurno pomozite neutralizaciji kiselosti. Tijelo na prehladu reagira hiperprodukcijom kiselina, kao i kod žena za vrijeme menstrualnog ciklusa. Šećer je kradljivac lužina jer prilikom razgradnje troši kalcij, stoga ljudi koji uzimaju puno slastica često imaju nedostatak kalcija.

Preopterećenost kiselinama organizam neutralizira mineralima, a to su kalcij, magnezij, kalij, željezo, cink i drugi. Pritom važnu ulogu ima kalcij pohranjen u zubima i kostima, jer predstavlja najveću zalihu minerala. Za probleme zuba i pojavu karijesa česti su “krivci” višak kiselina i nedostatak lužina.

Probavni sustav je složeni mehanizam, s nizom kemijskih reakcija koje se smjenjuju i u kojima kiseline imaju vrlo važnu ulogu. Kiseline u organizam dospijevaju hranom, ali određene kiseline proizvode jetra, gušterača i želudac. Za dobru probavu, za izlučivanje štetnih i nepotrebnih tvari bez fermentacije i nadutosti, želučani i crijevni sadržaj trebaju imati uravnoteženu pH vrijednost.

Rješenje za lužnato-kiselo uravnoteženost je jednostavno. Treba smanjiti uporabu kiselih namirnica u korist lužnatih, koje odlično pogoduju probavnom sustavu, a dobrodošla pomoć će biti i svakodnevna uporaba alkalne vode dobivene procesom ionizacije.

Pročitajte članak: Kiselost organizma je glavni uzročnik raka!?

The post Lužnato-kiselo uravnoteženost organizma appeared first on Fitshop.hr.

Beta Glucan

Imunološki sustav svakodnevno je izložen utjecaju virusa, bakterija, zagađenja iz okoliša, stresa, ali i loše prehrane i slabije tjelesne aktivnosti.

Kako se obraniti?

Odgovor leži u snažnom i funkcionalnom imunološkom sustavu. Iako postoji niz prirodnih proizvoda i dodataka prehrani koji jačaju imunitet, jedan od najznačajnijih je beta glukan.

Riječ je o dugolančanom polisaharidu koji se prirodno nalazi u staničnim stjenkama kvasca, mnogim jestivim gljivama, žitaricama, zobi i ječmu. O izvoru beta glucana ovisi i njegova djelotvornost. Znanstvenici se slažu da kemijski gledano, beta 1,3 1,6 glucan, koje u najvećim količinama nalazimo u kvascu, najbolje djeluju na rad imunološkog sustava. Beta glucan danas se široko koristi, a doza i način primjene igraju ključnu ulogu. Naime, djelotvornost je proporcionalna s dozom. U onkološkom smislu preporučuje se uzimanje većih doza 1.500 mg dnevno i više. ABeta GlukaBetaBB za jačanje imuniteta dovoljne su i manje doze.

Beta glucan preporuča se kod: virusnih (viroze, gripe, HPV, mononukleoza ), bakterijskih (prije svega E. coli), parazitskih i gljivičnih infekcija, hematoloških oboljenja, onkoloških oboljenja, nakon operativnih zahvata, dijabetesa, alergija, izloženosti različitim vrstama zračenja (kemoterapija, radijacija), autoimunih bolesti i iscrpljenosti organizma.

Weider Beta Glucan sadrži u dnevnoj dozi 1500 mg Beta Glucana Beta – D 1,3 – 1,6 dobivenog iz najkvalitetnijeg kvasca Saharomycces cerevisiae. Akcijska cijena za pakiranje od 120 kapsula je 35,54€. FITSHOP, Selska cesta 215, Zagreb.

Na našoj stranici Zdravlje pogledajte i druge naše proizvode za zdravlje i poticanje imuniteta

The post Beta Glucan – Najjača podrška za imunološki sustav appeared first on Fitshop.hr.

Uloga probavnog sustava

Najvažnije uloge probavnog sustava jesu:

• pretvaranje hrane u gorivo za tjelesne stanice
• razgradnja proteina iz hrane u aminokiseline za gradnju novih tjelesnih stanica
• sprječavanje ulaska štetnih bakterija i neprobavljene hrane složenim sustavom obrane

Stanice koje tvore prvi sloj našeg probavnog sustava obnavljaju se otprilike svaka četiri dana. Zahvaljujući tome uzimanjem pravih namirnica i hranjivih tvari koje pomažu oporavku sluznice relativno brzo možemo se oporaviti od probavnih smetnji.

O čemu ovisi zdravlje probavnog sustava?

Zdravlje našeg probavnog sustava i dobre apsorpcije hrane ovisi o nekoliko elemenata:

• u uzimanju namirnica koje nam odgovaraju
• u rješavanju problema moguće preosjetljivosti na neke namirnice
• u pravilnom razlaganju hrane probavnim enzimima i zdravoj crijevnoj flori
• u dobrom iskorištavanju hranjivih tvari

Najčešće su probavne tegobe neredovita stolica, proljev, nadutost, vjetrovi, bol u želucu ili umor poslije obroka. Ovi problemi mogu ukazivati na nedostatak korisnih bakterija ili propusnost probavnog sustava za neprobavljene bjelančevine. Neprobavljene bjelančevine mogu prijeći u krvotok i pokrenuti obrambeni sustav i alergijske reakcije. Izbacivanjem iz prehrane namirnica na koje smo preosjetljivi, popravljanjem probave probavnim enzimima i obnavljanjem crijeva probioticima relativno brzo možemo popraviti naš probavni sustav.

Četiri su jednostavna koraka koja možemo poduzeti da dovedemo svoju probavu u red:

1. Konzumiranje dobrih namirnica za probavu, valjano žvakanje i uzimanje probavnih enzima
2. Izbacivanje hrane na koju postoji alergija ili preosjetljivost
3. Oporavak probavnog sustava putem čudesne aminokiseline – glutamin
4. Obnova crijeva korisnim bakterijama – probioticima

Koje su dobre namirnice za probavu?

Studije su pokazale da ljudi koji konzumiraju više šećera, soli, mesa, pšenice i rafinirane hrane imaju daleko više problema s probavom od ljudi koji konzumiraju više svježeg voća, orašastih plodova, ribe, povrća i dovoljnu količinu vode. Potonje namirnice sadrže enzime koji pomažu probavu, no uglavnom samo ako su sirove ili tek lagano kuhane i dobro prožvakane. Jako je važno dobro prožvakati hranu jer enzimi u slini potiču razgradnju ugljikohidrata. Dobra je opcija početi obrok, enzimima bogatim, sirovim povrćem. Mahunarke i grahorice treba pravilno kuhati i jednom ili dva puta isprati kako bi se razbili inhibitori proteaze koje ove u sebi sadrže i koje mogu uzrokovati nadimanje ili stvaraju plinove. Sjemenke će postati puno probavljivije ako ih sameljemo. Probavi možemo pomoći i korištenjem probavnih enzima prije obroka.

Koje su “teške” namirnice za probavu?

Glijadin je vrsta glutena, bjelančevina koju sadrži pšenica i koja pogoršava probavne probleme. Svaka treća osoba testirana na preosjetljivost na hranu proizvodi antitjela protiv glijadina.

Međutim što je zdraviji probavni sustav manja je mogućnost prodora glijadina u krvotok a time i rekcija na preosjetljivost. Najteža vrsta reakcije je celijaklija, alergija na gluten u pšenici, raži, ječmu i zobi. Većina ljudi sa netolerancijom žitarica reagira uglavnom na glijadin kojeg nema u zobi a samo manji dio na gluten.

Bjelančevine se razgrađuju u želucu uz pomoć želučane kiseline betain hidrokliorida. Prevelika količina želučane kiseline može se povezati s prikrivenim alergijama na hranu ili prekomjernom konzumacijom mesa i mliječnih proizvoda.

Teške namirnice za probavu su šećer, sol, meso, pšenica i rafinirana hrana.

Žgaravica koja se javlja zbog prevelikog lučenja želučane kiseline i njenog ulaska u jednjak često se liječi inhibitorima protonske pumpe čime se smanjuje lučenje želučane kiseline.

Bez dovoljno želučane kiseline ne možemo kvalitetno probavljati bjelančevine zato je bolje rješavati problem žgaravice privremeni prekidom unosa mesa i mliječnih proizvoda na određeno vrijeme.

Preporučljivo je i izbaciti iz prehrane namirnice za koje znamo da smo na njih preosjetljivi i uzimati dodatno probavne enzime.

Probavni enzimi

Probavni enzimi mogu riješiti problem nadutosti i vjetrova koji se javljaju uslijed njihovog nedostatka. Probavni enzimi proteaza ( razgrađuju proteine ), amilaza ( razgrađuje ugljikohidrate ) i lipaza ( razgrađuje masti ) doslovce nam pomažu razgraditi hranu.

PROBAVNI ENZIMI MOGU RIJEŠITI PROBLEM NADUTOSTI I VJETROVA KOJI SE JAVLJAJU USLIJED NJIHOVOG NEDOSTATKA.

Poseban je slučaj mlijeko za čiju razgradnju nam je potreban enzim laktaza.
Probavne enzimeponekad je dovoljno uzimati samo mjesec dana da bi se značajno poboljšala probava i zdravlje probavnog sustava.

Alergija in intolerancija na hranu

Ukoliko probavni enzimi ne riješe Vaš problem moguće je da se radi o prikrivenoj, odnosno odgođenoj alergiji.

Neke namirnice ne uzrokuju direktne simptome nakon konzumiranja jer uključuju imunoglobulin tipa G. IgG ne izaziva odmah vidljive simptome i može prouzročiti niz ozbiljnih zdravstvenih tegoba poput sindroma iritabilnog crijeva, migrenu, umor, astmu, artitis i dr.

U takvim slučajevima potrebno je napraviti alergološke testove ili test intolerancije na hranu . Nakon toga hranu na koju ste alergični potpuno izbacite iz prehrane i dajte probavnom sustavu priliku da se oporavi.

Ukoliko probavni enzimi ne riješe Vaš problem moguće je da se radi o prikrivenoj, odnosno odgođenoj alergiji.

IgG antitjela umiru i moguće je da ako četiri mjeseca strogo izbjegavate hranu na koju ste intolerantni i ne provocirate stvaranje IgG-a, Vaš obrambeni sustav vratit će se u normalu i velika je vjerojatnost da vam problematične namirnice više neće stvarati problem u umjerenim količinama.

Nakon četiri mjeseca postupno uvodite „zabranjene“ namirnice, svaka dva-tri dana po jednu i pratite reakciju i eventualnu ponovnu pojavu nekih od starih simptoma.

Naravno, pretpostavka je da u razdoblju od navedena četiri mjeseca potpuno zaliječite želudac i crijeva.

Ove preporuke ne vrijede za IgE alergije koje su nažalost trajne ali rjeđe. Takvu alergiju ćete prepoznati relativno lako jer nije „podmukla“ kao IgG.
Simptomi IgE alergije pojavljuju se u roku od nekoliko minuta do sat vremena nakon jela i izazivaju povraćanje, astmatični napadaj ili ekceme na koži.

Obnova probavnog sustava – “Čarobni” GLUTAMIN

Glutamin nije esencijalna aminokiselina a ipak ga u tijelu ima najviše. Bitan je za probavni sustav, a važan je za naš imunitet i mozak.

Kao što je glukoza gorivo za naše stanice, možemo reći, da je glutamin gorivo za probavni sustav. Probavni sustav radi dan i noć i zahtjeva mnogo goriva. Glutamin na taj način štedi glukozu koja je prijeko potrebna mozgu, srcu i drugim organima.

GLUTAMIN NIJE SAMO POGONSKO GORIVO ZA CRIJEVA, GLUTAMIN IH I LIJEČI.

Endotelne stanice unutarnje stijenke probavnog sustava obnavljaju se svaka četiri dana i najvažnija su obrana od infekcije i nastanka alergije na hranu. Alkohol, lijekovi, antibiotici, kofeinski napitci, pržena hrana i namirnice koje su alergeni nagrizaju probavni sustav, a glutamin ga liječi i potiče imunitet uključujući životno važne imunosne stanice limfocite i makrofage.

Za brz oporavak nakon infekcije, kure antibiotika ili previše alkohola i kave preporuča se 5-10 g glutamina dnevno. Najbolje ga je uzeti navečer prije spavanja ili ujutro natašte uz čašu vode. Toplina uništava glutamin pa ga ne uzimajte s vrućim napitcima.

„Humane“ bakterije u crijevima

U našem tijelu nalazi se više bakterija nego živih stanica. U zdravom probavnom sustavu „dobre“ bakterije se razmnožavaju, a u nezdravom umiru.

Da bi popravili i održali zdrav probavni sustav potrebno je obnavljati ga probioticima – „humanim“ bakterijama acidofilom i bifidusom. Možemo ih naći u jogurtima koji ih sadrže. Probiotici nisu dobri samo za probavu nego i za obrambeni sustav te ukupno zdravlje. Korisne bakterije sprečavaju proljev i obnavljaju crijevnu floru posebice nakon uzimanja antibiotika.

Promjena sastava probavnih bakterija vrlo vjerojatno pridonosi naglom rastu alergija i autoimunih bolesti.

Nakon što uspostavimo pravu ravnotežu u crijevima održavati ćemo je pravom hranom. Naše korisne bakterije traže od nas prehranu bogatu vlaknima koja se nalaze u svježem voću, povrću i žitaricama.

Stres također može poremetiti ravnotežu u probavnom sustavu u korist patogenih bakterija poput E.coli i streptokoka. A na štetu korisnih bakterija Lactobacilusa i Bifidobacteria koje rastu sporije.

Postoje i neke studije koje su pokazale da „humane“ bakterije mogu spriječiti rak debelog crijeva.

„Hrana“ za naše bakterije su prebiotici. Najpoznatiji prebiotici su oligosaharidi, „rezistentni škrob“ koji prolazi kroz želudac i može se razgraditi jedino u crijevima, zatim flavonoidi i lignani koji se nalaze u povrću, mahunarkama i sjemenkama. U namirnice bogate prebioticima ubrajaju se cikorija, artičoke i sojino zrno.

Probiotici se mogu naći i u dodacima prehrani frukto-oligosaharidima koji se mogu naći pod kraticom FOS.

Zaključak – Zdravlje probavnog sustava

Iz svega navedenog možemo zaključiti da uz pažljiviju prehranu i birane dodatke možemo sami utjecati na poboljšanje zdravlja našeg probavnog sustava.

Posebno naglašavamo četiri osnovna elementa koji pridonose zdravlju i održavanju probavnog sustava:
– Izbjegavanje alergene hrane i konzumacija „dobre“ hrane
– Uzimanje glutamina
– Uzimanje probavnih enzima
– Uzimanje probiotika i prebiotika

Preporuke za bolju probavu

JEDITE MNOGO SIROVOG POVRĆA, VOĆA I RIBE, A MANJE HRANE PRŽENE U DUBOKOJ MASNOĆI, PŠENICE, KAVE I ALKOHOLA.

Ukoliko imate problema s probavom pridržavajte se ovih jednostavnih preporuka u slijedećih mjesec dana i sami osjetite razliku:

• U idealnom slučaju provjerite na koju hranu ste alergični i izbacite je iz prehrane na četiri mjeseca
• Ako niste u mogućnosti obaviti testove alergije na hranu izbacite iz prehrane ili smanjite unos pšenice, mlijeka, kvasca u pivu i kruhu
• Jedite mnogo sirovog povrća, voća i ribe, a manje hrane pržene u dubokoj masnoći, pšenice, kave i alkohola
• Započnite obrok salatom ili nečim sirovim bogatim probavnim enzimima
• Jedite integralne, nerafinirane namirnice koje prirodno sadrže tvari potrebne za njihovu probavu
• Dobro žvačite hranu i ne jedite kad ste pod stresom
• Voće koje lako fermentira jedite između obroka a nikako kao desert poslije obroka bogatog bjelančevinama
• Prije spavanja uzmite žličicu glutamina za oporavak probavnog sustava
• Uz svaki obrok uzmite probavne enzime
• Potaknite crijeva korisnim bakterijama Acidophilus i Bifidobacteria uz dovoljno prebiotika
• Popijte osam čaša vode dnevno

Literatura:
• Roko Živković : Dijetoterapija
• Patrick Holford: The 10 Secrets of 100% Healthy People

Članak : Beta Glukan
Najsnažniji je prirodni aktivator imunološkog sustava, koji može povećati djelotvornost imunoloških stanica i do 7 puta.

The post Zdravlje probavnog sustava appeared first on Fitshop.hr.