| Index članka |
|---|
| Zdravlje probavnog sustava |
| Probavni enzimi i glutamin |
| Popravite probavu |
| Sve stranice |
Doslovno svaka molekula u tijelu potječe od onoga što stavljamo u usta.
Pri tome nije važno samo ono što jedemo nego koliko od unesenog uistinu probavimo i iskoristimo.
Naš probavni sustav naborana je sluzava cijev duga devet metara, gotovo četiri puta je tanja od lista papira,a prekrivena je resicama koje se zovu mikrovili. Kad bi ju izravnali dobili bi površinu teniskog igrališta. To je zapravo granica između stanica koje tvore naše tijelo i hrane koju jedemo.
Sve što pojedemo moraju razgraditi posebni enzimi i druge probavne tvari koje se nalaze u sokovima u našem probavnom sustavu.
ULOGA PROBAVNOG SUSTAVA
Najvažnije uloge probavnog sustava jesu:
|
|
Doslovno svaka molekula u tijelu potječe od onoga što stavljamo u usta. |
- razgradnja proteina iz hrane u aminokiseline za gradnju novih tjelesnih stanica
- sprječavanje ulaska štetnih bakterija i neprobavljene hrane složenim sustavom obrane
Stanice koje tvore prvi sloj našeg probavnog sustava obnavljaju se otprilike svaka četiri dana. Zahvaljujući tome uzimanjem pravih namirnica i hranjivih tvari koje pomažu oporavku sluznice relativno brzo možemo se oporaviti od probavnih smetnji.
O ČEMU OVISI ZDRAVLJE PROBAVNOG SUSTAVA
Zdravlje našeg probavnog sustava i dobre apsorpcije hrane ovisi o nekoliko elemenata:
- u uzimanju namirnica koje nam odgovaraju- u rješavanju problema moguće preosjetljivosti na neke namirnice
- u pravilnom razlaganju hrane probavnim enzimima i zdravoj crijevnoj flori
- u dobrom iskorištavanju hranjivih tvari
Najčešće su probavne tegobe neredovita stolica, proljev, nadutost, vjetrovi, bol u želucu ili umor poslije obroka. Ovi problemi mogu ukazivati na nedostatak korisnih bakterija ili propusnost probavnog sustava za neprobavljene bjelančevine. Neprobavljene bjelančevine mogu prijeći u krvotok i pokrenuti obrambeni sustav i alergijske reakcije.
Izbacivanjem iz prehrane namirnica na koje smo preosjetljivi, popravljanjem probave probavnim enzimima i obnavljanjem crijeva probioticima relativno brzo možemo popraviti naš probavni sustav.
Četiri su jednostavna koraka koja možemo poduzeti da dovedemo svoju probavu u red:
1. Konzumiranje dobrih namirnica za probavu, valjano žvakanje i uzimanje probavnih enzima2. Izbacivanje hrane na koju postoji alergija ili preosjetljivost
3. Oporavak probavnog sustava putem čudesne aminokiseline – glutamin
4. Obnova crijeva korisnim bakterijama - probioticima
KOJE SU DOBRE NAMIRNICE ZA PROBAVU
Studije su pokazale da ljudi koji konzumiraju više šećera, soli, mesa, pšenice i rafinirane hrane imaju daleko više problema s probavom od ljudi koji konzumiraju više svježeg voća, orašastih plodova, ribe, povrća i dovoljnu količinu vode.
Potonje namirnice sadrže enzime koji pomažu probavu, no uglavnom samo ako su sirove ili tek lagano kuhane i dobro prožvakane. Jako je važno dobro prožvakati hranu jer enzimi u slini potiču razgradnju ugljikohidrata.
Dobra je opcija početi obrok, enzimima bogatim, sirovim povrćem. Mahunarke i grahorice treba pravilno kuhati i jednom ili dva puta isprati kako bi se razbili inhibitori proteaze koje ove u sebi sadrže i koje mogu uzrokovati nadimanje ili stvaraju plinove. Sjemenke će postati puno probavljivije ako ih sameljemo.
Probavi možemo pomoći i korištenjem probavnih enzima prije obroka.
KOJE SU „TEŠKE“ NAMIRNICE ZA PROBAVU
|
|
Teške namirnice za probavu su šećer, sol, meso, pšenica i rafinirana hrana. |
Teške namirnice za probavu su šećer, sol, meso, pšenica i rafinirana hrana.
Glijadin je vrsta glutena, bjelančevina koju sadrži pšenica i koja pogoršava probavne probleme. Svaka treća osoba testirana na preosjetljivost na hranu proizvodi antitjela protiv glijadina.
Međutim što je zdraviji probavni sustav manja je mogućnost prodora glijadina u krvotok a time i rekcija na preosjetljivost. Najteža vrsta reakcije je celijaklija, alergija na gluten u pšenici, raži, ječmu i zobi.
Većina ljudi sa netolerancijom žitarica reagira uglavnom na glijadin kojeg nema u zobi a samo manji dio na gluten.
Bjelančevine se razgrađuju u želucu uz pomoć želučane kiseline betain hidrokliorida. Prevelika količina želučane kiseline može se povezati s prikrivenim alergijama na hranu ili prekomjernom konzumacijom mesa i mliječnih proizvoda.
Žgaravica koja se javlja zbog prevelikog lučenja želučane kiseline i njenog ulaska u jednjak često se liječi inhibitorima protonske pumpe čime se smanjuje lučenje želučane kiseline.
Bez dovoljno želučane kiseline ne možemo kvalitetno probavljati bjelančevine zato je bolje rješavati problem žgaravice privremeni prekidom unosa mesa i mliječnih proizvoda na određeno vrijeme. Preporučljivo je i izbaciti iz prehrane namirnice za koje znamo da smo na njih preosjetljivi i uzimati dodatno probavne enzime.
